ACCURTI, Josip, prirodoslovac (Senj, 11. VIII 1824 — San Giovanni di Guardiella kod Trsta, 11. IX 1907). Brat je Dragutina. Osnovnu je školu završio u Senju, a srednju u Karlovcu i Veneciji. Osim sklonosti za egzaktne znanosti, pokazao je mnogo smisla za glazbu (svirao je tri instrumenta) i umjetnost uopće, pa je za boravka u Veneciji pohađao Umjetničku akademiju sa željom da se posveti slikarstvu. Na očev poziv vratio se iz Venecije uoči burne 1848, da bi po želji majke stupio u senjsku bogosloviju i postao svećenik. U Beču je, nakon teoloških studija, završio tečaj iz prirodnih znanosti. Šk. god. 1849/1850. predaje crtanje i kaligrafiju kao pomoćni učitelj gimnazije u Senju (K. k. Militärgrenz-Obergymnasium zu Zengg); šk. god. 1850/1851. imenovan je suplentom iste gimnazije i predaje matematiku i prirodne znanosti; početkom prvog polugodišta šk. god. 1852/1853 (18. XI 1852) napušta Senj i dolazi u Rijeku gdje kao suplent u višim razredima gimnazije (Cesarsko-kraljevska gimnazia rěčka) predaje matematiku i fiziku. U programu gimnazije za 1853. objavio je prilog Der Zeichnungsunterricht an Gymnasium. God. 1856. postao je profesor gimnazije u Kopru. Od 1865. živi u Trstu; na austrijskoj državnoj gimnaziji predaje prirodne znanosti do 1876, a zatim prelazi na Trgovačku akademiju na kojoj ostaje sve do umirovljenja 1886. — U Kopru se počeo intenzivno baviti istraživanjem algi. Iako samouk, postigao je zapažen uspjeh, a člankom Cenno sulle Alghe di Capodistria, koji je objavio u godišnjaku koparske gimnazije 1858 (ponovno objavljen u La Nuova notarisia, 1925), došao je u vezu s poznatim prirodoslovcima onoga doba (P. F. A. Ascherson, J. R. Lorenz, J. Pantocsek i dr.). Odlaskom u Trst prekinuo je ovu djelatnost, pa je spomenuti članak ostao jedino originalno Accurtijevo djelo s toga područja. Zajedno s bratom Dragutinom preveo je na hrvatski Naravopis živinskog carstva A. Pokornog (Beč 1856), a sam na talijanski Anatomische Wandtafeln für den Anschauungsunterricht (1871) J. Kundrata. — A. se tijekom svoga rada, poglavito u Trstu, istakao izradbom mikroskopskih preparata i različnih crteža biljnog i životinjskog materijala iz nekoliko mora. Cjelokupna njegova herbarska zbirka s algama iz okolice Kopra te zbirka 3908 mikroskopskih preparata i 694 crteža pohranjena je u Museo civico di Storia Naturale u Trstu. God. 1855. izabran je u Upravni odbor Podružnice Hèrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Rijeci; bio je i član društava K. k. Zoologisch-botanische Gesellschaft u Beču i »Isis« Gesellschaft für Naturkunde u Dresdenu.
LIT.: Stjepan Sabljak: Chronik des Gymnasiums in Zengg. Programm des k. k. Militärgrenz-Obergymnasiums zu Zengg veröffentlicht am Schlusse des Schuljahres 1853, 1853, str. 26. — (Osnivanje Podružnice Hervatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Rijeci). Gospodarski list, 3(1855) 52, str. 237(235!). — (Imenovanje suplenta Josipa Accurti-a za profesora gimnazije u Kopru). Narodne novine, 22(1856) 249, str. 825(823!). — Oglas. Zagreb 30. listopada 1856. Ibid., 260, str. 855(853!). — Vatroslav Jagić: Znanstvene radnje dosadanjih gimnazijalnih programa u Hrvatskoj i Slavoniji. Književnik, 3(1866) 2, str. 315. — M. Stenta: Giuseppe Accurti. La Nuova notarisia, 1925, 40, str. 227–231. — Viktor Rivoseki: Kronika senjske gimnazije. Prigodom 100-godišnjice 1839–1939. Senj (1939) 21, 45. — Josip Horvat i Jakša Ravlić: Pisma Ljudevitu Gaju. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1956, 26, str. 20, 21.
Ivan Šugar (1983)
