ALAGOVIĆ, Aleksandar

traži dalje ...

ALAGOVIĆ, Aleksandar (Alagovich), zagrebački biskup (Manželice kod Trnave, Slovačka, 30. XII 1760 — Zagreb, 18. III 1837). Potječe iz hrvatske plemićke obitelji koja se pred Turcima sklonila iz Slavonije (prema tradiciji, Alagova kula – možda Alaginići kod Slavonske Požege) u Slovačku. Gimnaziju je pohadao u Nitri i Trnavi, teologiju studirao u Pešti. Doktorirao je iz teologije 1784. u Požunu (Bratislava). Djelovanje počinje kao nadstojnik znanosti u sjemeništu u Požunu (1784–1788), zatim je tajnik biskupa u Nitri, župnik u Mocsoneku (1789), profesor teologije i upravitelj sjemeništa u Nitri te župnik u Galanti (1790–1807) i Požunu (do 1809). Kao naslovni ostrogonski kanonik postavljen je u Pešti za ravnatelja središnjeg sjemeništa (1809–1821). U Zagrebu je 1821. imenovan kanonikom-prepoštom i vranskim priorom. Bečki ga je dvor 1829. imenovao a papa Pio VIII 1830. potvrdio za zagrebačkog biskupa nakon smrti Maksimilijana Vrhovca. Djelovao je u javnom životu Zagreba i Hrvatske. Bio je 1829. jedan od osnivača Musikvereina (poslije Glazbenog zavoda), a 1836. zajedno s banom Franjom Vlašićem pokrovitelj Društva za uzgajanje narodnog jezika i literature. God. 1828–1832. bio je namjesnik banske časti. — Još za župnikovanja u Galanti gradio je bolnicu, a i u Zagrebu je razvio veliku aktivnost. Dok je bio prepošt, dao je raditi skladnu ogradu pred kurijom na Kaptolu 7. Započeo je i akciju »stilskog čišćenja« u katedrali. Dao je porušiti dograđenu sakristiju (podignutu za biskupovanja M. Borkovića, posljednjih desetljeća XVII st.) i dograditi novu (što je srušio H. Bollé). Katedrala je imala vrlo male orgulje, pa je A. odlučio nabaviti veće. Dao je u prostoru između zvonika postaviti 4 neogotička stupa koji su držali platformu pjevačkog kora s orguljama (1835, orgulje je J. Haulik 1855. zamijenio savršenijima, a konstrukciju pjevališta pregradio je 1885. Bollé i tako se održala do danas). U njegovo vrijeme izrađen je projekt za neogotičko pročelje katedrale. God. 1832. proveo je najradikalniji zahvat: dao je maknuti barokni rezbareni glavni oltar, što su ga 1632. izradili H. L. Ackermann i G. Gündter, i zamijenio ga mramornom menzom i neuspjelom kopijom Tizianove »Assunte« (sada u Pregradi), s obrazloženjem da je dotrajao i da stilski ne odgovara crkvi (Haulik ga je 1847. nadomjestio novim). Pri izvedbi profanih projekata bio je uspješniji. Dao je 1833. dograditi istočno krilo biskupskog dvora i dvorišno krilo sjemeništa. Uredio je unutrašnjost dvora, dao sagraditi južno predvorje, istočni vrtni ulaz (pred njim obelisk, što ga je srušilo nevrijeme 1875). Sjeverno od ulaza prostire se park Ribnjak, što ga je Alagoviću na močvarnu i zapuštenu zemljištu uredio (od 1830) hortikulturni stručnjak Leopold Klingspögl. Nije mogao nastaviti radove u Maksimiru, ali je uredio ljetnikovac u Novoj vesi 86. Zemljište je kupio 1822, a tada je prodao bidermajersku zgradu i stilski park s raznovrsnim kulturama cvijeća i egzotičnim drvećem, za ono vrijeme jedinstvenima u Hrvatskoj. Dao je srušiti istočno krilo samostana u Remetama, a materijal je upotrijebljen za gradnju kasarne (sada Vojna bolnica u Vlaškoj ul. 85). Nije još ustanovljeno koji su graditelji za njega radili, ali se naslućuje da su to bili Bartol Felbinger i Anton Stiedl. Brinuo se za odgoj klera i propisao je nova pravila za sjemenište. U zgradi nekadašnjeg isusovačkog kolegija u Slavonskoj Požegi osnovao je 1835. dačko sirotište (orfanotrofij) te ostavio legat od 60 000 forinti. — Objavljeno je nekoliko njegovih govora i pastirskih pisama i njegovim troškom tiskano je 1831. u Zagrebu djelo Čtenja i evangeliumi za vse nedelje i svetke celoga leta za potrebuvanje slavne biškupije zagrebačke. Alagovićeva arhivska ostavština čuva se u Arhivu JAZU u Zagrebu. — A. je bio kulturan, radin i poduzetan, ali opor i samovoljan. Ostaje »svakako jedna od najzanimljivijih ličnosti na stolici zagrebačkih biskupa« (Gj. Szabo).

DJELA: Assertiones ex universa theologia dogmatica. Bratislava 1788. — Sermo ecclesiasticus, quem..., pro contione dixit, cum regimen dioecesis suae VIII. Kalendas augusti 1830. capesserat. Zagreb 1830. — Sermones ... Ignatii Gyulai ... et... Alexandri Alagovichi... 4. augusti 1830. occasionegeneralis congregationis regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae habiti. Zagreb 1830. — Dictio, qua ... post peracta generalia r. Hungariae comitia il. statuum et ordinum regnorum Dalmatiae, Croatie et Slavoniae congregationem aperuit. Zagreb (1831). — Dictiones ... pronunciatae cum exc. ac ill. d. Franciscum Vlassits in regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae banum die 22-da Maji anni 1832... installaret. Zagreb 1832.
 
LIT.: Karel Rumy: Nekrolog des Agramer Diöcesen-Bischofs Alexander von Alagovich. Agramer politische Zeitung, 12(1837) 24, str. 93; Beiblatt zur Agramer politischen Zeitung, 1837, 33, str. 133–134. — Ivan Krstitelj Tkalčić: Prvostolna crkva zagrebačka nekoč i sada. Zagreb 1885, 52–53, 106, 112–114. — Zlatko Kolander: »Ex libris« zagrebačkoga biskupa Aleksandra Alagovića. Viestnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS, 4(1899–1900) str. 78–80. — Josip Eugen Tomić (ć): Iz života biskupa Alagovića. Narodne novine, 72(1906) br. 115 i 116. — Antonija Kassovitz Cvijić: Prije 100 godina. Jutarnji list, 15(1926) 5031, str. 12; 5038, str. 19; 5045, str. 12; 5052, str. 12–13; 5066, str. 20–21. — Antun Goglia: Hrvatski glazbeni zavod 1827–1927. Zagreb 1927, 8, 10. — Ivan Ulčnik: Naši stari zagrebački privrednici. Zagreb, 3(1935) 7/8, str. 225–228. — Nikola Žic: AleksandarAlagović, osnivač požeškoga orfanotrofija. Požeška kolegija 1835–1935. Požega 1935. — Miroslav Vanino: Naum biskupa Aleksandra Alagovića da uvede isusovce u Hrvatsku. Vrela i prinosi, 6(1936) str. 59–71. — Gjuro Szabo: Stari Zagreb. Zagreb 1941. — Nikola Žic: Primjeri slovačko-hrvatskoga bratstva. Tatre—Velebit, 2(1943) 1/2, str. 20–22. — Josip Buturac: Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094–1944. Kulturno poviestni zbornik zagrebačke nadbiskupije. Zagreb 1944, 63–64. — Ladislav Šaban: Počeci Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (1827–1829). Iz starog i novog Zagreba, 1968, 4, str. 188, 120. — Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba. Zagreb 1971. — Ista: Zagrebački vrtovi i parkovi u devetnaestom stoljeću. Kaj, 5(1972) 7/8, str. 79–82. — Doris Baričević: U potrazi za Ackermanovim djelima. Ibid., 10(1978) 2, str. 61–62. — Ana Deanović: Zagrebačka katedrala – prošlost u sadašnjosti. Ibid., 11(1979) 2, str. 28.
 
Josip Buturac (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALAGOVIĆ, Aleksandar. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/alagovic-aleksandar>.