ALBINI, Srećko (Felix), skladatelj i dirigent (Županja, 10. XII 1869 — Zagreb, 18. IV 1933). Gimnaziju i trgovačku školu polazio je u Grazu i Beču. Glazbu je studirao u Grazu (W. Mayer), gdje je započeo i dirigentsku djelatnost u Gradskom kazalištu (1893–1895). U zagrebačkoj Operi djelovao je kao dirigent 1895–1902. i direktor od 1909. do 1919. Za boravka u Beču 1902–1909. posvetio se skladateljskom radu. U Zagrebu je vodio autorskopravno zastupništvo, ravnao simfonijskim koncertima, aktivno sudjelovao u radu Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca (predsjednik od 1926) te bio i jedan od osnivača Društva prijatelja kazališta. — Skladao je: orkestralna djela (uvertira Tomislav, Koračnica Hrvata); klavirske kompozicije; opere (Maričon, Zagreb 1901; nedovršeni operni ciklus Kraljević Marko); balet Na Plitvička jezera, Zagreb 1898; mimičku sliku Svečanost u kraljevićevu dvorcu, Zagreb 1900; operete (Nabob, Beč 1905, prerađena pod naslovom Bosonoga plesačica, Leipzig 1909; Madame Troubadour, 1907; Barun Trenk, Leipzig 1908; Mala baronesa, 1908); igrokaz Pepeljuga; scensku glazbu za drame (Pavlimir J. Palmotića, Rikard III W. Shakespearea); kantatu Četiri godišnja doba za muški zbor i orkestar; pjesme za glas i klavir. — Iako se pojavio u vrijeme krize bečke operete, A. je ipak u tom žanru pronašao najveće mogućnosti svoga skladateljskog izraza. Operetom Barun Trenk, stekao je veliku popularnost, no nije znatnije utjecao na razvitak hrvatske glazbe u vrijeme novih tendencija na prijelomu stoljeća, jer njegova umjetnička koncepcija nije izlazila izvan okvira Zajčeve. Kao direktor i dirigent pomno je izgradivao repertoar zagrebačke Opere obogativši ga ne samo djelima klasične, romantičke i suvremene operne literature već i praizvedbama djelâ domaćih autora (B. Bersa, J. Hatze, V. Novak, F. S. Vilhar, B. Širola, V. Bersa, P. Konjović, F. Lhotka).
DJELA: Karišik za mješoviti zbor iz opere Maričon. Zagreb 1903. — Barcarole aus der Operette Der Nabob. Beč 1906. — Baron Trenck. Beč 1908. — Die Barfusstänzerin. Leipzig 1909. — Pjesme. Zagreb (1917). — Die Kleine Baronesse. Beč 1928. — Davno… Pjesma Lidije iz II čina operete »Barun Trenk«. Zagreb 1932. — Ej, kod nas vam u Indiji, kuplet. Zagreb (s. a.). — Maričon. Zagreb, Beč (s. a.). — Na Plitvička jezera. Zagreb (s. a.). — Oproštaj. Beč (s. a.). — Zwei Walzer für das Pianoforte. Graz (s. a.).
LIT.: Srećko Albini. Vienac, 29(1897) 6, str. 99–100. — Viktor Badalić: Na Plitvička Jezera! Preporod, 1(1898) 5, str. 159. — Nikola Faller: »Četiri godišnja doba«. Agramer Zeitung, 74(1899) 19, str. 6. — Ivan Krnic: O glazbenoj kritici. Nada, 5(1899) 5, str. 77–78. — Franjo Ksaver Kuhač: »Na Plitvička jezera«. Balet u dvie slike. Prosvjeta, 7(1899) 1, str. 27–31. — Svečanost na kraljevićevu dvoru. Mimička slika s plesom, sastavio i uglasbio Srećko Albini. Hrvatsko pravo, 1900, br. 1317. — Franjo Dugan (F. D-n.): Albinijeva opera »Maričon«. Narodne novine, 67(1901) br. 272. — Franjo Ksaver Kuhač: Glasovirska udezba opere »Porin«. Ibid., br. 183. — Maričon. Hrvatska, 1901, br. 268, 270, 274. — Edmund Steiner (Ed. St.): Premijera hrvatske opere »Maričon« od Srećka Albinija. Hrvatsko pravo, 7(1901) 1814, str. 3. — Vladimir Čačić: Ouvertura »Tomislav«. Vienac, 35(1903) 9, str. 295. — Stjepan Miletić: Hrvatsko glumište, 2. Zagreb 1904. — Alfa: Hrvatski glazbenici Zajc i Albini. Virovitički zavičaj, 6(1905) br. 19. — »Nabob«. Opereta u 3 čina. Obzor, 46(1905) br. 221. — Srećko Albini. Prosvjeta, 13(1905) 23, str. 729. — Josip Canić (Ć-ć.): »Nabob«. Opereta od Srećka Albinija. Hrvatstvo, 3(1906) 31 i 94. — Srećko Albini. Dom i sviet, 19(1906) str. 121, 138. — Srećko Albini. Živila Hrvatska, 14(1907) str. 39, 104. — Srećko Albini – i naše kazalište. Novosti, 1(1907) 98, str. 3. — Srećko Albini. Hrvatska smotra, 4(1908) 21/24, str. 446. — Stanistav Stražnicki (S. S.): Premiera Albinijeve operete »Barun Trenk«. Obzor, 49(1908) br. 51. — A. W.: Felix Albinis Horne. Agramer Tagblatt, 24(1909) 111, str. 2–3. — Najnoviji uspjeh Srećka Albinija u Leipzigu. Hrvatsko pravo, 15(1909) 4137, str. 4. — Srećko Albini i njegov Barun Trenk. Hrvatska smotra, 5(1909) 6/7, str. 181–185. — Antun Gustav Matoš: Intimes vom Theater. Agramer Tagblatt, 25(1910) 10, str. 2–3. — Vladimir Treščec: Bezrazložni napadaji na ravnatelja opere Albinia. Hrvatsko pravo, 16(1910) 4247, str. 4. — Senzacionalan uspjeh Albinijev u Americi. Kralj. zem. hrvatsko kazalište u Zagrebu, 1(1910–1911) 11, str. 2–3. — Srećko Albini. Ibid., 13, Pr., str. 11. — Albinis »Baron Trenk« und die englische Kritik. Agramer Tagblatt, 26(1911) 99, str. 6. — (Marija Jurić-Zagorka): Zašto je ravnatelj hrv. opere izgubio preko noći svoj nekadašnji popularitet? Male novine, 4(1913) 234, str. 2. — Walter Sies (S-s.): Die Barfusstänzerin. Agramer Tagblatt, 30(1915) 43, str. 6–7. — Krešimir Benić: Albini, Pjesme. Hrvatska njiva, 1(1917) 41, str. 737–738. — Program naše opere za narednu sezonu. Razgovor s direktorom Albinijem. Jutarnji list, 7(1918) 2352, str. 4. — Josip Bach: Kazalište za »vedru umjetnost«. Obzor, 60(1919) 164, str. 2, 5; 170, str. 2. — Milan Majer: Neueinstudierte Aufführung von Albinis »Baron Trenk«. Morgenblatt, 47(1932) 54, str. 6. — Stanislav Stražnicki: Uspomene na prvu izvedbu Albinijevog »Baruna Trenka« u Leipzigu. Novosti, 26(1932) 55, str. 13. — Lujo Šafranek-Kavić: Barun Trenk. Nanovo uvježbana repriza operete Srećka Albinija. Obzor, 73(1932) 41, str. 3. — (Nekrolozi): Kazališni list, 1932–1933, 1 maja, str. 9–12; Kulisa, 7(1933) 12, str. 2; Narodne novine, 99(1933) 90, str. 4; Novo doba, 16(1933) 92, str. 3; Sv. Cecilija, 27(1933) 2, str. 70; Teater, 6(1933) 9, str. 14; Večer 14(1933) 3714, str. 4. — Josip Andrić (J. A.): Srećko Albini. Obitelj, 5(1933) 18, str. 381. — Stanislav Stražnicki (S. S.): Srećko Albini. Novosti, 27(1933) 108, str. 9. — Lujo Šafranek-Kavić: Srećko Albini. Obzor, 74(1933) 91, str. 3. — Hinko Vinković (-v-): Srećko Albini. Morgenblatt, 48(1933) 108, str. 6. — (a): Srećko Albini. Povodom sedamdesetgodišnjice njegovog rođenja. Jutarnji list, 28(1939) 10 022, str. 18. — Vladimir Ciprin (C-in): Nanovo uvježbana Albinijeva opereta »Bosonoga plesačica«. Ibid., 9787, str. 8. — Isti (V.): Sedamdesetgodišnjica Srećka Albinija. Ibid., 10 018, str. 22. — Milan Majer (M. M.): Albini: »Die Barfusstänzerin«. Neueinstudierung am Zagreber Nationaltheater. Morgenblatt, 54(1939) 97, str. 4. – Oton Orešković: Srećko Albini. Komedija, 6(1939) 16(235) str. 1–2, 4. — Ljubomir Maraković (Lj. M.): Madame Troubadour. Spremnost, 3(1944) 100, str. 12. — Krešimir Kovačević: Hrvatski kompozitori i njihova djela. Zagreb 1960, 3–7. — Isti: Sjećanja na Srećka Albinija. Zvuk 1966, 68, str. 399–401.
Sanja Majer-Bobetko (1983)
