ANDRIJA KUTJEVČANIN

traži dalje ...

ANDRIJA KUTJEVČANIN, franjevački provincijal (Kutjevo, oko 1675 — Cernik, 10. XI 1729). Nakon školovanja na franjevačkim visokim školama u Italiji bio je redovnički učitelj u Slavonskoj Požegi (1708), samostanski glavar i župnik u Petrovaradinu (1710 do 1713), Slavonskoj Požegi (1718–1720) i Cerniku (1727–1729). Kao provincijal (1720–1723) sačuvao je provinciji Bosni Srebrenoj pravo na upravu župâ u Prekosavlju i Podunavlju (1722), podigao u Velikoj suknaru za izradbu redovničkih odijela i usavršio rad filozofskih i teoloških škola. God. 1723. sudjelovao je na općoj skupštini Franjevačkog reda u Rimu i otklonio savjetnički položaj u vrhovnoj upravi.

LIT.: Emerik Pavić: Ramus viridantis olivae. Budae 1766, 138–142. — Dominik Mandić: Franjevačka Bosna. Rim 1968, 216–217. — Franjo Emanuel Hoško: Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću. Kačić, 8(1976) str. 157–160.
 
Franjo Emanuel Hoško (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANDRIJA KUTJEVČANIN. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 2.7.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/andrija-kutjevcanin>.