AVRAMOVA, Borka

traži dalje ...

AVRAMOVA, Borka, kiparica (Tetovo, 9. X 1924). Od 1950. supruga slikara Svetozara Domića. Osnovnu, srednju i Umjetničku školu (1945–1948) završila je u Skoplju. Kiparstvo je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1948–1953) kod prof. Kršinića. God. 1953. vratila se u Skoplje i postala član Društva likovnih umjetnika Makedonije. Od početka svoga rada u majstorskoj radionici prof. F. Kršinića 1960. stalno živi u Zagrebu i član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. — Prva joj se djela odlikuju pročišćavanjem pojedinosti u korist čistoće volumena (Karakačanka 1954, portreti Radmile 1958, Janevskog 1959). Svoj likovni izraz izgrađuje na portretu koji zauzima značajno mjesto u njenu djelu (D. Ivanišević 1961, Dafne 1961. i 1963, J. Kaštelan 1962). Istražujući kiparske forme stvara ponekad varijante istog djela: Brđanin I, II, III. U kompozicijama bizona ostvaruje kiparski čistu sugestivnu formu: Ležeći bizon (1961), Kompozicija (1962). Ciklus Glifi (Prekinute igre, Ranjeni grad, Vodonoše, Majka i dijete, 1974) svojevrsno je povezivanje skulpture i slike; obojene terakote u reljefu ukomponirane su na pozlaćenu podlogu, što podsjeća na stare ikone. Njezin osnovni materijal je glina, odnosno bronca, a u novije vrijeme terakota. Radila je i idejna rješenja za spomenike (Petrova gora, Makljen). Njezina prva samostalna izložba 1954. u Skoplju bila je istovremeno prva izložba kiparstva u Makedoniji (u Skoplju izlaže i 1970), zatim slijede samostalne i izložbe zajedno sa S. Domićem: Split 1962, 1966, 1978; Zagreb 1962, 1964, 1969, 1972, 1978; Beograd 1965; Milano 1965; Zadar 1966; Rijeka 1967; Vukovar 1978; Vinkovci 1979. Sudjelovala je i na skupnim izložbama u inozemstvu (Aleksandrija 1955, Milano 1956, 1965, Carrara 1958, Legnano 1968, 1975) kao i u zemlji, od kojih su značajnije: izložbe DLUM-a 1953–1959; izložbe ULUH-a 1960; Drugi Trijenale, Beograd 1964; Jugoslavenski portret, Tuzla 1967, 1975; Peti zagrebački salon 1970; Kiparstvo XIX i XX st. u Hrvatskoj, Zagreb 1974; Šesta izložba Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije, Sarajevo 1975; Recentna hrvatska likovna umjetnost, Zagreb 1975, 1977; 20 godina hrvatskog kiparstva, Zagreb 1977. Djela joj se nalaze u galerijama, muzejima i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

LIT.: Dimče Koco: Prva samostojna izložba na Borka Avramova. Nova Makedonija, 11(1954) 29. X. — Elena Cvetkova (E. C): Snaga volumena. Večernji list, 4(1962) 874 (7. V), str. 7. — Josip Depolo: Privrženost figuraciji. Vjesnik, 23(1962) 5477 (22. V), str. 7. — Vladimir Maleković: Inspirirani Skopljem. Vjesnik, 25(1964) 6330 (1. X), str. 6. — a. c.: Gallerie milanesi. L’Italia (Milano), 1965, 29. IV. — Josip Budak: Likovno osvježenje. Narodni list, 17(105)(1966) 791 (26. XI), str. 7. — Vanda Ekl: Dvije izložbe tri autora. Suštinska vrijednost volumena. Vjesnik, 27(1967) 7168 (2. II), str. 6. — Miodrag Kolarić: Avramova (predgovor katalogu izložbe). Skoplje 1970. — Grgo Gamulin: Izgubljeni spomenik. Hrvatsko sveučilište, 1(1971) 19 (22. IX), str. 13. — Vladimir Maleković: Žena, stvoritelj i stvaralac. Vjesnik, 33(1972) 9001 (10. III), str. 5. — Juraj Baldani: Avramova i Domić. Čovjek i prostor, 20(1973) 245, str. 31. — Oltre sessanta scultori alla XI-a Mostra internazionale di scultura all’aperto. La Prealpina (Legnano), 1975, 24. IV. — Žarko Domljan: Borka Avramova (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1978.
 
Ana Adamec (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AVRAMOVA, Borka. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 1.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/avramova-borka>.