BACH, Ivan

traži dalje ...

BACH, Ivan, povjesničar umjetnosti, muzeolog (Zagreb, 12. XII 1910). Sin Josipa i Nine Vavre, istaknutih članova Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. U Zagrebu je završio gimnaziju i diplomirao povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom (doktorirao 1939. radnjom Antikni figuralni bronsani predmeti Arheološko-historijskoga muzeja u Zagrebu). Kao asistent-volonter radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1934–1935), a zatim boravio u Parizu na postdipiomskom studiju (1935–1936). U Banjoj Luci je od 1942. do 1943. bio v. d. upravitelja Etnografskog muzeja, a zatim je u Zagrebu docent povijesti umjetnosti (1943–1945) i v. d. direktora Konzervatorskog zavoda (1950–1951). Pretežni dio njegova djelovanja vezan je uz Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu (kustos 1937–1943, 1945–1950, 1951–1968. znanstveni suradnik i viši znanstveni suradnik, od 1968. savjetnik). Od umirovljenja 1973. suradnik je Odjela za povijest umjetnosti Centra za povijesne znanosti u Zagrebu. Bio je član delegacija FNRJ za povrat spomenika kulture iz Mađarske (1948–1949), za restituciju kulturnih dobara iz Austrije (1956, 1957–1958, 1958–1961) odnesenih prije i u toku II svjetskog rata, član Komisije za kulturne veze s inozemstvom – restitucija kulturnih dobara iz Mađarske, te evidencija i konzervacija predmeta koji ostaju u Mađarskoj (1964). Bio je i predsjednik Komiteta Istok-Zapad jugoslavenske komisije Internacionalnog muzejskog vijeća ICOM (1958–1966). Vrijedan je Bachov udio u očuvanju i osiguranju riznica manastira u Fruškoj gori, ugroženih u II svjetskom ratu (veći dio sada je u Odjelu Srba u Hrvatskoj u Povijesnom muzeju Hrvatske u Zagrebu). — Pored znanstvenog rada – uglavnom u okviru povijesti umjetnosti i umjetničkog obrta u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do XIX st. – organizirao je izložbe u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt: Tiskarska i grafička oprema knjige te knjigoveštvo (1938), Povijest fotografije u Hrvatskoj i Likovna i primijenjena umjetnost Srba u Hrvatskoj (1939), Umjetnička obrada željeza (1946), Sto godina fotografije u Hrvatskoj (1966); u Beogradu u Muzeju primenjene umetnosti: Umetnička obrada metala naroda Jugoslavije kroz vekove (odjel Hrvatske, 1956–1957, suurednik kataloga); u Slavonskom Brodu u Muzeju Brodskog Posavlja: Umjetnička obrada i industrijsko oblikovanje metala (1960); u Parizu: L’art en Yougoslavie de la préhistoire à nos jours (obrada predmeta od metala iz Hrvatske, 1971). U okviru postavâ Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu organizirao je tematske jedinice: slikarstvo i kiparstvo (1947), namještaj ranog klasicizma (1948), umjetnička obrada metala (1952. i u novoj postavi 1962); proveo je izbor i obradio stolno posuđe i pribor (predmeti od metala) od renesanse do secesije (1973), a za prezentaciju Riznice zagrebačke katedrale obradio je predmete od metala (1973). Održao je stručne referate na proslavi 100-godišnjice nastave povijesti umjetnosti u Zagrebu i na kongresu historičara umjetnosti u Celju te referat Quellenarchiv für die Geschichte der Metallhandwerke in Zagreb na Međunarodnom simpoziju povijesti obrta u Veszpremu (1978). — Tematika Bachovih radova, koje objavljuje u brojnim periodicima, obuhvaća opće preglede likovnih i primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj, muzeološke probleme (povijest i inventar muzeja), a posebno se ističu pregledi predmeta od metala i zlatarski radovi od XIV do XIX st. u Hrvatskoj (zagrebački i varaždinski majstori i cehovi, predmeti zlatarstva u Đakovu, Slavonskom Brodu, Rabu, djela majstora za srpskopravoslavnu liturgiju, djela stranih majstora u našim riznicama, javnim i privatnim zbirkama), stolarski radovi zagrebačke katedrale kao i popisi i analize našeg kulturnog blaga u inozemstvu (Narodna starina, 1934, 1935; Nova Evropa, 1935; Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, 1936, 1937/1940 – Serta Hoffilleriana; Jutarnji list, 1937, 1939–1941; Alma mater croatica, 1939/1940, 1942; Grafička revija, 1940; Omladina, Zagreb 1940; Časopis za hrvatsku poviest, 1943; Arhitektura, 1948; Historijski zbornik, 1949, 1950, 1955; Urbanizam i arhitektura, 1950–1951; Kalendar Prosvjeta, 1951; Muzeji, 1955, 1960, 1962; Bulletin JAZU, 1956; Zbornik zaštite spomenika kulture, 1957; Rad vojvođanskih muzeja, 1957, 1959, 1962; Peristil, 1957, 1960–1975/1976; Zbornik zagrebačke klasične gimnazije 1607–1957; Starine JAZU, 1959, 1969; Iz starog i novog Zagreba, 1960, 1963, 1968, 1974; Zbornik Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu, 1960/1961; Vijesti muzealaca i konzervatora, 1962, 1964, 1970; Radovi Historijskog Instituta JAZU u Zadru, 1962; Zbornik Gradskog muzeja u Karlovcu, 1964; Zbornik »Marulić«, 1967/1968; Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1970, 1972; Arti musices, 1976; Zbornik Istorijskog muzeja Srbije, 1977).

DJELA: Šezdesetgodišnjica Hrvatskog narodnog muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu 1880–1940. Zagreb 1940. — Što nam govore umjetnička djela hrvatske prošlosti. Zagreb 1942. — Povijest primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj. Narodna Republika Hrvatska. Informativni priručnik. Zagreb 1953. — Zlatarski radovi u riznici zagrebačke katedrale sa žigovima mariborskih i zagrebačkih majstora 18. stoljeća. Tkalčićev zbornik, 2. Zagreb 1958.
 
Zdenko Šenoa (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BACH, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bach-ivan-povjesnicar-umjetnosti>.