BARTOLI, Feliks (Bartolić, Blagoslav), sakupljač arhivske građe (Krk, 8. V 1679 — Krk, 5. II 1744). Mlad ulazi u samostan franjevaca konventualaca Sv. Frane u Krku i ondje završava prvo školovanje. Studij teologije s doktoratom završio je 1711. u Padovi, gdje je neko vrijeme bio regens samostanske bogoslovije, a potom se vratio u domovinu. Bio je gvardijan u Krku i Poreču, tajnik Provincije, kustos za istarske samostane i provincijal (1722–1726). Potkraj života posvetio se prepisivanju starih isprava krčkog samostana. Autor je dvaju svezaka rukopisne zbirke Indice delle scritture del Convento di San Francesco della città di Veglia, fedelmente copiate da me frà Felice Bartoli esprovinciale nelli anni 1740–1743, poznate kao Bartolijev zbornik. Osim dokumenata za razdoblje od 1284, do 1743. i samostanskih spisa, tu se nalaze i druge isprave koje je B. uspio sabrati i prepisati iz arhiva gradske kancelarije. Zbornik se čuva u samostanu Sv. Frane u Krku, a njegov gotovo cjelovit prijepis, koji je načinio Bernardin Polonio, pohranjen je u Arhivu Provincije franjevaca konventualaca u Zagebu. Dio isprava iz tog zbornika objavio je I. Crnčić (1867. i 1888), ukazavši prvi na njegovo značenje, Neke isprave objavili su Mile Magdić (Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arhiva, 1900) i T. Smičiklas (Diplomatički zbornik, 1904, sv. 3). — Bartolijevi prijepisi nisu uvijek potpuni, ni u svakoj pojedinosti vjerni originalu, no to im ne umanjuje vrijednost povijesnog izvora ne samo za sâm samostan Sv. Frane u Krku već i za povijest Krčke, Osorske, Rapske, Senjsko-modruške biskupije i krčkih knezova Frankapana.
LIT.: Ivan Crnčić: Najstarija poviest krčkoj, osorskoj, rabskoj, senjskoj i krbavskoj biskupiji. Rim 1867, 151–169. — Isti: Što je pisama sakupio P. Blagoslav Bartoli. Starine JAZU, 1888, 20, str. 1–21. — Stjepan Ivančić: Povjestne crte o samostanskom III redu sv. o. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri. Zadar 1910, 115. — Marin Oreb: Zaslužni članovi hrvatske provincije Sv. Jeronima franjevaca konventualaca od njezina postanka do naših dana. Split 1973, 204.
Nikola Mate Roščić (1983)
