BELOŠEVIĆ, Oto, internist (Zagreb, 10. 1 1900 — Zagreb, 15. III 1945). Sin je pravno-gospodarskog stručnjaka Vasilija. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Požegi, a medicinu studirao u Zagrebu, Berlinu i Würzburgu, gdje je promoviran 1924. disertacijom Ein Beitrag zur Frage der Lipoidnephrose. Od 1925. radi u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu, najprije kao stažist i sekundarni liječnik, da bi 1928. stekao naslov specijalista za unutarnje bolesti. Poslije postaje asistent Odjela za unutarnje bolesti, a 1935. i primarni liječnik. Kad je 1940. u Bolnici milosrdnih sestara (danas Bolnica »Dr Mladen Stojanović«) osnovan i II odjel za unutarnje bolesti, B. postaje predstojnik tog odjela, a od 1942. i privatni docent Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Predaje endokrinologiju, no bio je vrstan stručnjak u svim granama interne medicine. Svoje radove objavio je u domaćim i inozemnim časopisima (Wiener klinische Wochenschrift, 1929; Liječnički vijesnik, 1932, 1934, 1937). Od 1938. do 1941. bio je predsjednik Liječničke komore te je nastojao unaprijediti i zaštititi staleške interese liječnika. Za njegova mandata u Komori su izrađeni prijedlozi o vođenju zdravstvene politike i reorganizaciji zdravstvene službe, pogotovo na selu. Bio je također vrhovni liječnik Bolesničke zadruge Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
