BILIĆ, Mirko, novinar i političar (Jablanica kod Konjica, 17. V 1919 — Zagreb, 5. XI 1977). Osnovnu školu završio je u Jablanici (1930), gimnaziju polazio u Sarajevu (do 1935) i kao privatni učenik u Užicama, maturirao u Sarajevu (1938). Započeo je studij na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Već kao učenik sarajevske gimnazije postao je aktivist naprednoga omladinskog pokreta (zbog čega je bio isključen). Takvim djelovanjem isticao se uz D. Vidića i za boravka u Užicama. God. 1936. primljen je u SKOJ, a 1938. postaje član KPJ. U rodnom mjestu osnovao je u jesen 1938. s drugovima i bratom Perom (poginuo 1942) podružnicu URSS-a, a potkraj iste godine ćeliju KPJ. Ljeti 1940. prisustvovao je Pokrajinskoj konferenciji KPJ u Mostaru, a potkraj iste godine ili početkom 1941. bio je izabran za sekretara novoosnovana MO KPJ u Jablanici, gdje je i nakon okupacije djelovao kao politički radnik i veza Konjičkoga partizanskog bataljona s gradom. Nakon reorganizacije rukovodstva KPJ u Hercegovini (u svibnju 1942) izabran je za člana OK KPJ u Mostaru i KK KPJ u Konjicu. Do odlaska u NOB djelovao je kao ilegalac na području Zavidovića. — Novinarskim radom započeo je u sarajevskom listu Oslobođenje, gdje je 1945–1954 (s kraćim prekidom 1946–1947. kad je voditelj Biroa za štampu Kontrolne komisije BiH) bio novinar, urednik vanjsko-političke rubrike i glavni urednik. God. 1954. postaje urednik unutrašnjo-političke rubrike zagrebačkog Vjesnika, potom dopisnik iz Rima (1955–1958), zamjenik glavnog urednika (1959–1961), dopisnik iz Moskve (1963–1967), a po povratku u zemlju, do početka 1968. vanjsko-politički komentator. Surađivao je i u drugim zagrebačkim listovima; bio je glavni urednik Večernjeg vjesnika (1958–1959) i Večernjeg lista (1961–1963). Početkom 1968. imenovan je sekretarom za informacije IV Sabora SRH, a 1975. direktorom Kulturno-informativnog centra SFRJ u Kölnu; tu dužnost i onu predsjednika Izdavačkog savjeta inozemnog izdanja Vjesnika, obavljao je do kraja života. Dobio je Nagradu Društva novinara Hrvatske »Otokar Keršovani« 1959. — Među njegovim novinarskim napisima posebno je bila zapažena rubrika potpisana Embargo, koju je 1959. uveo u Večernjem listu, te feljton u nastavcima O sprezi nacionalizma s emigrantskim podzemljem (listopad 1972).
LIT.: Brana Kovačević: Omladina istočne Hercegovine u ustanku. Hercegovina u NOB (zbornik). Beograd 1961, 197. — Ibro Čilić: Razvoj radničkog pokreta i KPJ prije rata i u toku narodnooslobodilačke borbe 1941. godine u Jablanici – 1941, 1942. u svedočenjima učesnika narodnooslobodilačke borbe (zbornik), 1. Beograd 1975, 445–447, 455–457. — Radivoj Papić: In memoriam Mirko Bilić. Oslobođenje, 35(1977) 10 572, str. 4. — Spomen Mirku Biliću. Vjesnik, 38(1977) 10 854, str. 5. — D. Zadravec: Otac popularnog »Embarga«. Oslobođenje, 35(1977) 10 574, str. 4. — Mirko Peršen: »Vjesnik« 1940–1975. Zagreb 1980, 137–138.
Mira Gumhalter (1983)
