BOŠNJAK, obiteljsko ime plemića i plemićkih rodova u Križevačkoj, Požeškoj, Varaždinskoj, Virovitičkoj i Zagrebačkoj županiji (XV–XIX st.), među kojima nema genealoške veze. Potkraj XV i početkom XVI st. isticao se Ilija Bošnjak (umro između 1509. i 1512), s pridjevkom »de Bwstyncz« (»Bwssynz«, »Busthincz«), prema istoimenom posjedu u Križevačkoj županiji. U razdoblju 1495–1502. bio je kaštelan grada Jajca. Na Ugarskom saboru na polju Rakoš (Rákos kod negdašnje Pešte) u rujnu i listopadu 1505. bio je jedan od »oratores regni Sclavonie«, a 1506. on i Vitalis Garazda (Garaszda) de Kamarcza »vicebani, et iudices nobilium comitatus Zagrabiensis«. Plemiću Stjepanu Bošnjaku (Bosnyak) darovao je kralj Ferdinand 1535. više imanja u Križevačkoj županiji; 1540. bio je, vjerojatno isti Stjepan, kaštelan grada Dijanovca (Dianvár) kod Kutine, nedaleko od rijeke Ilove. Grgur Bošnjak izabran je u siječnju 1566. za podžupana Križevačke županije. Plemića Bošnjaka bilo je u XVI st. i u Varaždinskoj županiji, gdje je Marko Bošnjak (Bosnyak) 1556. stekao darovnicom kralja Ferdinanda dio imanja »Martynez«. Isti kralj darovao je 1561. Martinu Bošnjaku neke posjede u Požeškoj županiji. Drži se da je donator sredstava za kupnju prve zagrebačke tiskare u XVII st. → PETAR BOŠNJAK potomak istoimenoga kalničkog roda; Bošnjaci se nahode u popisu kalničkog plemstva i 1841. Odatle je potekao i podbilježnik Virovitičke županije Ivan Bošnjak ili Bošnjaković i njegov sin Roko, plemićki sudac i prisjednik iste županije 1845, a oko 1856. predstojnik pokrajinskog ureda u Pakracu.
LIT.: Obitelji. — E. Laszowski: Matica plemstva županije požeške, srijemske i virovitičke 1745–1902. Zagreb 1903, 9. — I. Bojničić: Kraljevske darovnice, odnoseće se na Hrvatsku. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, 7(1905) str. 253; 8(1906) str. 112. 126–127. — F. Šišić: Hrvatski saborski spisi, 3–4. Zagreb 1916–1917. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 95–96. — Zaključci Hrvatskog sabora, 6. Zagreb 1968; 12, 1980. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 4. Zagreb 1973², str. 270; 5, str. 181, 288. — I. Kampuš i J. Adamček: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — M. Atlagić: Grbovi plemstva u Slavoniji 1700–1918. Čakovec 1982, 31–32. — Ilija. — I. Kukuljević Sakcinski: Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 1. Zagrabiae 1862, 255. — V. Klaić: Hrvatsko kraljevstvo u XV stoljeću i prvoj četvrti XVI stoljeća. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 8(1905) str. 142. — Isti: Plemići Svetački ili nobiles de Zempche (997–1719). Rad JAZU, 1913, 199, str. 43, 58–59. — L. Thallóczy: Jajeza (banság, vár es város) törtenete 1450–1527. Budapest 1915, str. CLXXI–CLXXII, 121, 134, 141, 148. — F. Šišić: Iz arkiva grofova Pongrácz. Starine, 1918, 36 str. 50, 59. — J. Stipišić i M. Šamšalović: Isprave u Arhivu Jugoslavenske akademije. Zbornik Historijskug instituta JAZU, 3(1960) str. 642–643; 4(1961) str. 466, 476, 483, 489–490, 496–499, 505–506. 519, 521–522, 526; 5(1963) str. 540. — Roko. — Hof- und Staats- Handbuch des Kaiserthumes Österreich, 5. 1856, str. 163.
Tatjana Radauš (1989)
