BOŠNJAK, Karlo, političar i botaničar (Požega, 20. IX 1866 — Crikvenica, 28. X 1953). Gimnaziju završio u rodnome mjestu, studij bogoslovije u Zagrebu, doktorirao 1898. na Augustineumu u Beču. Bio kapelan u Čučerju, 1891. vjeroučitelj u Novoj Gradiški i Petrinji, a 1898. u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Aktivan u političkome životu kao jedan od vođa Frankove Čiste stranke prava prije I svjetskog rata, predstavnik frankoklerikalne struje. Kao saborski zastupnik kotara Sveti Ivan Žabno istupao protiv nagodbenjačkog proračuna (Hrvatska Hrvatom, 1907, 5, 6) i sudjelovao u raspravi o indemnitetu (Hrvatsko pravo, 1910, 4322, 4323). Zajedno s Aleksandrom Horvatom bio frankovački predstavnik na sastanku hrvatskih stranačkih prvaka u siječnju 1909. u Zagrebu, gdje se raspravljalo o sjedinjenju hrvatskih zemalja s Bosnom i Hercegovinom. Protiveći se prijedlogu dalmatinskih pravaša I. Prodana, M. Drinkovića i B. Dulibića o davanju kulturne i crkvene autonomije Srbima i Muslimanima u svim hrvatskim pokrajinama, polemizirao u Hrvatskom pravu (1909, 3982–3985, 3989–3993) s Prodanovim stavovima iz Hrvatske krune (1909, 18, 20, 21, 23, 24). Nakon Friedjungova procesa s Vladimirom Frankom predao u Beču memorandum prestolonasljedniku Franji Ferdinandu u kojemu je tražena potpora Beča za uspostavljanje frankovačkog režima u Hrvatskoj i nuđen vladi oslonac u borbi protiv Mađara i Hrvatsko-srpske koalicije. God. 1913. pisao u frankovačkom organu Hrvatska (pod šifrom -š-; 10. i 15. IX) o realizaciji pravaškog programa iz 1894. uz pomoć Mađara i u okviru dualizma. Bio je tajnik frankovačke stranke, predsjednik Starčevićeva doma 1909–41. te od 1929. urednik Hrvatskog prava. — Bavio se botanikom i do umirovljenja 1926. bio profesor prirodopisa u srednjim školama. Poradi florističkih istraživanja proputovao Velebitom, Kapelom, Psunjem, Prokletijama, Bijelom Stijenom, Bjelašnicom, Vranicom, gornjim Ibrom, Durmitorom i dr. Vrijedni su mu floristički zapisi o Vranici (Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 1920) i Psunju (Acta botanica; 1925), o flori južne Hrvatske (Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 1927/28; Acta botanica, 1931), vegetaciji Durmitora (Acta botanica, 1933), zanimljivostima u flori gornjega Ibra i Prokletija (Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 1937/38), o runolistu, Pančićevoj omorici i dr. Povremeno se javljao u Prirodi i Hrvatskom planinaru. Bogat i sređen herbarij poklonio je Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
LIT.: S. Zagorac: Što nas dijeli od današnjih gospodara Hrvatske? Hrvat, 1(1913) 7, str. 1. — Dr Karlo Bošnjak. Priroda, 41(1953) 10, str. 405–408. — M. Gross: Hrvatska politika velikoaustrijskog kruga oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. Časopis za suvremenu povijest, 2(1970) 2, str. 60. — Ista: Povijest pravaške ideologije. Zagreb 1973. — J. Kovačević: Karlo Bošnjak. Prirodoslovna baština Slavonske Požege. Požega 1227–1977 (zbornik). Slavonska Požega 1977, 19–21. — I. Kršnjavi: Zapisci iza kulisa hrvatske politike, 2. Zagreb 1986.
Josip Balabanić i Redakcija (1989)
