BOŠNJAKOVIĆ, Srećko, kemičar (Mali Gradac kod Gline, 20. V 1865 — Zagreb, 9. X 1907). Doktorirao je na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1893. pod vodstvom profesora G. Janečeka disertacijom Gerhardtov helenin (Rad JAZU, 1893, 113). Jedno je vrijeme proveo u Københavnu, Pragu i Berlinu, gdje je proučavao alkoholno vrenje. Bio je srednjoškolski nastavnik u Zagrebu, potom asistent na Filozofskom fakultetu, a od 1897. profesor anorganske i organske kemije te kemijske tehnologije na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Osamdesetih godina prošlog stoljeća osnovao je privatni kemijski laboratorij za ispitivanje živežnih namirnica, u kojem se od 1891. obavljala kontrola vinâ. God. 1897. laboratorij je prerastao u Kraljevski hrvatsko-slavonski zemaljski kemijsko-analitički zavod, a B. postavljen za njegova predstojnika i na toj dužnosti ostao sve do smrti. Djelovao je i kao tajnik stalnoga Zemaljskog povjereništva za istraživanje vina te kao stalni sudski kemičar. — B. je u svojim radovima prvi analizirao kemijski sastav vinâ u Hrvatskoj i dao njihov sustavan pregled. Osim toga, analizirao je ljekovite vode Apatovca, Daruvara, Lasinja, Lešća, Slankamena i Topuskog (Rad JAZU, 1904, 159; 1906, 167) te istraživao sastav vode Jadranskog mora (Rad JAZU, 1906, 167). Publicirao je i nekoliko rasprava iz svoje sudsko-kemijske prakse (Liečnički viesnik, 1901, 1902) u kojima je istražio način dokazivanja arsena, strihnina i fosfora u ekshumiranim leševima. — Bavio se sportom; djelovao u hrvatskome sokolstvu, bio urednik časopisa Gimnastika (od 1893) te jedan od osnivača i prvih suradnika časopisa Hrvatski sokol.
DJELA: Uputa za istraživanje i ocjenu vina. Zagreb 1896. — Vina Hrvatske i Slavonije. Zagreb 1896. — Voda zagrebačkog vodovoda. Zagreb 1900.
LIT.: A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije, 10. Zagreb 1913. — F. Bučar: Iz galerije starih sportaša. Hrvatski šport, 1(1944) 33, str. 14. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/2. Zagreb 1970, 33–34. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974.
Snježana Paušek-Baždar (1989)
