BOŽDAROVIĆ, Mihajlo Anđeo (Angeli Mihajlo, Bosdari, Boždari, Božidar, Michelangelo da Ragusa, Mihajlo Angelo Bnečanin), vjerski pisac (Dubrovnik, u travnju 1654 — Potenza Picena, 28. IV 1729). Srednju školu učio u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku i svršio u Anconi, kamo je njegova obitelj doselila nakon potresa u Dubrovniku (1667). U Camerinu ušao je 1669. u Red kapucina. Završivši studij filozofije i teologije, bio je propovjednik, potom predavač filozofije i teologije u kapucinskim učilištima. Dva puta (1702, 1709) biran je za provincijala kapucinske Picenske provincije, a 1709. postao generalni definitor Reda; uz to je tajnik i savjetnik kardinala Marcella d’Aste, biskupa Ancone. God. 1712–19. kao general Reda pohodio je mnogobrojne kapucinske provincije susrevši se i s vladarima pojedinih država. Tako mu je za boravka u Španjolskoj kralj Filip V Burbonski 1715. dodijelio plemićki naslov španjolskoga kraljevstva. Nije isključeno da su pri tome mogli biti odlučni i neki trgovački poslovi s Dubrovačkom Republikom s kojom je B. bio u trajnoj vezi. U Sevilli je 1716. izdao imprimatur kapucinu Štefanu Zagrepcu za drugi svezak njegova djela Pabulum spirituale (Zagreb 1716). I sâm je pisao; 1705. tiskano mu je jedno asketsko djelo, a u rukopisu su ostale korizmene propovijedi (Quaresimale), govori u čast Bogorodice (Panegirici sulla Vergine) i filozofsko-teološka predavanja (Summa totius logicae ad mentem subtilissimi Scoti). J. Stulli pripisuje mu i djelo Bogoljubna razmiscljanja svârhu mukke Isukârstove i pet ranna njegovich (Lexicon latino-italico-illyricum, Budim 1801). Taj neutvrđeni podatak navode i neki drugi autori (D. Farlati, Š. Ljubić, I. Kukuljević Sakcinski, P. J. Šafařik) s oznakom da je djelo tiskano u Veneciji 1641 (!). Njegova privatna pisma na talijanskom i hrvatskom jeziku upućena u Dubrovnik rodbini čuvaju se u Knjižnici Male braće u Dubrovniku. Važan izvor podataka o njegovu životu jest rukopis S. M. Crijevića Compendiosa narrazione della vita santamente condotta dal reverendissimo P. Michel’ Angelo da Ragusa, quarantesimo quarto generale de’ Capuccini (Historijski arhiv u Dubrovniku, rkp. ostavština L. Pavlovića, br. 64, str. 239–283).
DJELA: Breve metodo per fare con profitto gli esercizi spirituali. Milano—Bologna 1705.
LIT.: M. a Tugio: Bullarium Ordinis Fratrum Minorum S. P. Francisci Capucinorum, 2. Romae 1743, 215. — S. Slade: Fasti litterario-ragusini. Venetiis 1767, 45–46. — Gabriele da Modigliana i Bonaventura da Imola: Leggendario Cappuccino, ovvero Vite di persone illustri della serafica religione Cappuccina, 6. Venezia—Faenza 1789, 11–32. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 59, 210. — Andio Boždar (Angelo Bosdari). Slovinac, 7(1884) 15, str. 225–235. — Pellegrino da Forli: Annali dell’ Ordine dei FF. Minori Cappuccini (1633–1725), 4. Milano 1885, 289–293. — Annales Franciscaines (Paris), 1904, 28, str. 17–20. — Lexicon Capuccinum. Promptuarium historico-bibliographicum Ordinis Fratrum Minorum Capuccinorum (1525–1950). Romae 1951, 1118–1119. — S. M. Crijević: Bibliotheca Ragusina, 2/3. Zagreb 1977, 481–486. — H. Borak: 250. obljetnica smrti o. Mihaela Anđela Božidarevića (1729–1979). Vjesnik Hrvatske kapucinske provincije, 13(1979) 2, str. 550–553.
Stjepan Krasić (1989)
