BOKANIĆ

traži dalje ...

BOKANIĆ (Bocanich, Boccanich, Bochanich), graditeljska i klesarska obitelj iz Pučišća na Braču, gdje se spominju od početaka vođenja matica (1566). Nakon prodora Osmanlija u dolinu Neretve i Makarsko primorje, sagradili su, zajedno sa 12 ostalih rodova, obrambenu kulu u Pučišćima, koja je u novije vrijeme pripadala obitelji Lukinović. Članovi obitelji spominju se u XVI i XVII st. kao klesari (»magister« i »lapicida«) u pučiškim kamenolomima. Na temelju plemićkog statusa traže Nikola i Vicko 1664. oslobođenje od sudjelovanja u izgradnji splitskih utvrda. Prvi imenom poznati član obitelji, Grubiša, spominje se 1523. u kupoprodajnom ugovoru, a posljednji značajniji B., Juraj (Zorzi), bio je u drugoj pol. XVIII st. opat u Povljima. Grobnice Bokanića i Radojkovića nalaze se u kapeli Gospe od Batka u Pučišćima. — Anđeo (Anzolo) i njegov brat Pavao rade zajedno 1591. na Braču. Ivan st. radi klesarske poslove u prvim desetljećima XVI st. na Braču i Korčuli zajedno sa sinovima Jerkom st., Nikolom i Petrom. Ivan ml. (Zuane), sin Vickov, spominje se od 1592. Zajedno sa Šimunom i Stjepanom gradi 1602. zvonik župne crkve u Bolu na Braču, a 1620. dovozi iz Pučišća kamen za gradnju katedrale u Hvaru. — Jerko st. (Maestro Hieronimo Bocanich Vechio, Maistro Girolamo), glava obitelji i radionice (? — ?, prije 1603), klesao je 1565. u Splitu neku ploču za Petra Albertija, a 1572. u poslovnom je odnosu s Vickom Augubijem. God. 1573. i 1582. vadi kamen u pučiškim kamenolomima. S majstorom Radojkovićem kleše 1592. na Braču stupove, a 1592–95. zajedno sa sinom → TRIFUNOM radi za obitelj Prodić. Za oltar franjevačke crkve u Zadru otac i sin klešu 1595. ukrasnu skulpturu od čiovskog kamena. Za izgradnju trećeg kata zvonika katedrale Sv. Lovre u Trogiru radi drveni model; na temelju toga modela povjerilo mu je općinsko vijeće ugovorom od 27. V 1597. izgradnju završetka zvonika uz nagradu od 1800 dukata, a kamen bi se imao dovoziti iz Trogira, s Čiova i Drvenika. U tom ostvarenju sudjeluju njegova braća Petar i Nikola, sin Trifun, sinovci Jerko ml. i Ivan te šibenski kamenar Ivan Ožarević Klitanović. Vjerojatno je Jerko umro u vrijeme gradnje, a zvonik je završio Trifun. — Juraj (Zorzi), sin Vickov i brat Ivanov, radio je 1592. na Braču, a 1620. dovozio je građevni materijal za katedralu u Hvaru iz pučiških kamenoloma. — Nikola, sin Ivana st. i brat Jerka st., radio je 1596. na Braču te sudjelovao pri gradnji zvonika u Trogiru. — Petar, sin Ivana st., spominje se 1586. u kamenolomima u Pučišćima, a s bratom Jerkom surađuje u Trogiru. — Stjepan, sin Vickov, lomi kamen u pučiškim kamenolomima 1581. i 1585 ; na Braču kleše 1592. i 1593; 1602. gradi sa Šimunom Bokanićem i bratom Ivanom ml. zvonik župne crkve u Bolu na Braču. God. 1595. zajedno sa zadarskim klesarom Antunom Nikolinim Bilšićem zidao je novo pročelje i zvonik na preslicu na crkvi Gospe od Kaštela u Zadru. — Šimun u pučiškim kamenolomima lomi kamen 1587. i 1625, a s Ivanom ml. i Stjepanom gradi zvonik u Bolu na Braču. — Vicko, Jurjev i Ivanov otac, radi u pučiškim kamenolomima 1575. te kleše na Braču; 1593. navodi se kao mrtav. — Među klesarskim obiteljima u doba zrele renesanse B. je jedna od najvažnijih. Njezini su članovi djelovali na zavičajnom Braču te u Zadru, Trogiru, Splitu, Hvaru, Korčuli i Lastovu. Iako se radovi Bokanićâ odlikuju istančanim osjećajem za arhitekturu i kamenu materiju, ima u njima i elemenata provincijske retardacije, tipičnih za dalmatinsku »bottegu« (K. Prijatelj).

LIT.: I. Delalle: Trogir. Split 1936, 54–55, 70. — C. Fisković: Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb 1947, 34, 39, 46. — K. Prijatelj: Bokanićeva radionica u Trogiru. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 1(1952) str. 269–277. — K. Cicarelli: Obnova zvonika sv. Mihovila u Trogiru. Zbornik zaštite spomenika kulture, 1953–54, 4/5, str. 218–219. — C. Fisković: Zadarski sredovječni majstori. Split 1959, 27, 75. — K. Prijatelj: Novi vijek. Brački zbornik, 1960, 4, str. 194–195. — C. Fisković: Lastovski spomenici. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1966, 16, str. 128, 129. — D. Vrsalović: Povijest otoka Brača. Brački zbornik, 1968, 6, str. 13, 141, 171, 197, 202, 248, 268. — C. Fisković: Hvarska katedrala. Split 1976, 61, 86. — P. Andreis: Povijest grada Trogira, 1. Split 1977, str. 331; 2, 1978, str. 103. — A. Horvat, R. Matejčić i K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Zagreb 1982.
 
Zdenko Šenoa (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOKANIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 23.4.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bokanic>.