BORJAN, Budislav, revolucionar i agronom (Kričke kod Drniša, 4. V 1904 — Zagreb, 8. VII 1941). Gimnaziju završio u Splitu 1922, studij agronomije na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1929. uz rad u Statističkom uredu. Još kao srednjoškolac postao član SKOJ-a i Radničkoga esperantskog kluba u Splitu. Od 1923. djeluje u Zagrebu i ističe se političkim radom u Akademskom klubu »Galilej«, Klubu studenata marksista, skojevskoj ćeliji Željezničke radionice, Nezavisnim radničkim sindikatima te u Akademskomu esperantskom klubu. Zbog rada u redakciji lista Radnički odjek tijekom 1928. bio je, odmah nakon proglašenja šestojanuarskog režima, zatvoren u Splitu i interniran u logor. Potom je radio kao agronom u Vrginmostu i Vrbovskom, koristeći poljoprivredne tečajeve za revolucionarno djelovanje. Ponovno je uhapšen 1937. te provodi sedam mjeseci u zatvoru na Adi Ciganliji. Od 1939. član je komisije za pomoć španjolskim borcima. God. 1940. pokreće u Petrinji list Naša brazda sa skupinom pripadnika SDS, protivnika Sporazuma Cvetković–Maček. U siječnju 1941. uhapšen je zbog pomoći bratu Gojku da se prebaci u zemlju iz internacije u Francuskoj, kamo je dospio kao borac Međunarodnih brigada u Španjolskoj. Zatočen je u kaznionici u Lepoglavi, gdje je zatvorenicima držao političke tečajeve. Zauzimanjem S. Kolara, ban I. Šubašić naredio je da ga se pusti iz Lepoglave, ali je B. odbio potpisati izjavu da će se prestati baviti politikom. Presudom ustaškoga Pokretnog prijekog suda osuđen je na smrt i strijeljan u Dotrščini (Zagreb). — Stručne članke o problemima voćarstva i suzbijanju biljnih bolesti tiskao je u periodicima Gospodarski list (1934, 1935), Gospodarski kalendar (1935), Agronomski glasnik (1938), Izvještaj o radu poljoprivrednih oglednih kontrolnih i selekcionih stanica za 1936 (1938) i esperantskom časopisu a La Suda Stelo (1939). Prvo poslijeratno jugoslavensko esperantsko društvo osnovano 1945. u Zagrebu nazvano je njegovim imenom.
LIT.: Bude Borjan. Vjesnik, 5(1945) 8. VII, str. 3. — R. Pribičević: Bude Borjan. Srpska riječ, 3(1945) 13. VII, str. 4. — Spomenica povodom 40-godišnjice Poljoprivrednog fakulteta 1919/20–1959/60. Zagreb 1960, 77, 157. — Đ. Hrženjak: (In memoriam Slavku Kolaru). Zagrebačka panorama, 3(1963) 6, str. 50–51. — I. Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve. Zagreb 1967. — Sjeverozapadna Hrvatska u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (zbornik). Varaždin 1976. — Z. Kulundžić: Slavko Kolar i njegovo vrijeme. Zagreb 1977, 496–500. — Građa za povijest narodnooslobodilačke borbe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941–45, l. Zagreb 1981.
Redakcija (1989)
