BRÖSSLER, Kamilo

BRÖSSLER, Kamilo (Bressler, Brösler), pedagog i socijalni radnik (Vakuf kod Mrkonjić-Grada, 17. VII 1901 — Zagreb, 4. IV 1967). Učiteljsku školu završio 1921. u Petrinji, studij pedagogije 1935. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Učiteljevao u Draganiću, Indiji, Novom Čiču, Biškupcu i Kotoribi. Od 1928. vodio je Odjel za zdravstvenu propagandu u Školi narodnog zdravlja u Zagrebu, a od 1938. načelnik je Odsjeka za socijalnu zaštitu Odjela za socijalnu politiku Banovine Hrvatske. Na toj dužnosti osniva Odsjek za socijalnu zaštitu djece i omladine. Za okupacije radi do 1943. u Ravnateljstvu za socijalnu skrb, vodeći brigu o spašavanju kozaračke djece iz logora u Staroj Gradiški 1942. i smještaju ratne siročadi. Nakon oslobođenja zaposlen u Zagrebu u Ministarstvu socijalne politike te predaje na Višoj školi za socijalne radnike do umirovljenja 1960. Od 1939. član je Pedagoško-književnoga zbora. — Još kao učiteljski pripravnik bio je zborovoda KUD Iskra u Petrinji. Osnivao je pjevačka i tamburaška društva u mjestima službovanja, otvarao čitaonice i knjižnice, a pod utjecajem Štamparova učenja o socijalnoj medicini radio na zdravstvenom prosvjećivanju omladine i odraslih. Vodio je pomladak Crvenog križa Hrvatske, pripremio prvu Čitanku o narodnom zdravlju te pokrenuo i uređivao časopis za zdravstveno prosvjećivanje sela Narodni napredak. Kao načelnik Odjela za socijalnu politiku osnovao je đačku kuhinju uz Školsku polikliniku, pomagao osnivanje »malih škola« za predškolsku djecu, radio na izgradnji nekoliko planinskih domova za učenike i studente ugrožena zdravlja, organizirao ljetne kolonije. Nakon rata bavio se zbrinjavanjem i zaštitom djece i omladine otvaranjem i podizanjem novih ustanova za defektnu djecu. Zauzimao se za osnivanje Više škole za socijalne radnike – prve te vrste na slavenskom Jugu – te kao profesor sudjelovao u izradbi školskih nastavnih programa i nove terminologije socijalne službe. Bavio se teorijskim problemima pedagogije, posebno andragogije i socijalne zaštite. Radove iz tih područja objavljivao je u Novom čovjeku (1923, 1925–29), Uzgajatelju (1924–25), Napretku (1925–26, 1938, 1943), Almanahu Podmlatka društva Crvenog krsta (1928), Hrvatskomu učiteljskom domu (1937–39), Učiteljskom tovarišu (1937–38), Nastavnom vjesniku (1939–40), Pedagoškom radu (1946) i dr. Bio je glavni i odgovorni urednik lijevo orijentiranoga srednjoškolskog lista Polet. Prvi je u Hrvatskoj režirao, proizvodio i pisao scenarije za nastavne filmove zdravstveno-prosvjetnoga sadržaja (30 filmova) te osnovao fotofilmski laboratorij pri Higijenskom zavodu u Zagrebu. Djela koja su ostala u rukopisu čuvaju se u Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja (Spašavanje kozaračke djece i dr.) i u biblioteci Visoke škole za socijalne radnike u Zagrebu.