BUNJEVAC, Josip

BUNJEVAC, Josip, političar (Karlovac, 3. II 1797 — Jaškovec kraj Karlovca, 18. XII 1868). Osnovnu školu i gimnaziju završio u Karlovcu, studij prava u Požunu. Državnu službu započeo 1816. pri Kotarskom sudu u Karlovcu, a od 1822. kotarski je sudac ponovno stvorene Severinske županije. Za narodnog preporoda pripadao konzervativnom krilu Narodne stranke. Kao zastupnik samoborskog kotara ušao 1848. u Sabor. Bio je član saborskog odbora za ispitivanje povjerljivih pisama narodnih zastupnika. Iste ga godine u svibnju i lipnju kao podžupana Zagrebačke županije šalje ban Jelačić u Gorski kotar (Čabar, Grobnik), da smiri seljake što su se bili pobunili zbog neprovodenja novih agrarnih zakona. Nakon uspješno obavljena zadatka poslan je da preuzme vlast u Rijeci, koje se promađarski i protalijanski orijentirana uprava odupirala austrijskim vlastima. Po Jelačićevu nalogu B. se poslužio lukavstvom te lako ušao u Rijeku 31. VIII 1848. i pripojio je Hrvatskoj. Ban Jelačić proglašuje 5. IX 1848. Bunjevca banskim povjerenikom za Rijeku i kotar Rijeku. Tu funkciju obavlja s uspjehom do 5. listopada, a od tada do 6. VIII 1850. upravlja, osim Rijekom i riječkim kotarom, i cijelim Primorjem. Potom tu vlast preuzima novoosnovana Riječka županija. Za apsolutizma, do umirovljenja 1861, bio je županijski predstojnik u Zagrebu. Pokopan u obiteljskoj grobnici u Dubovcu kraj Karlovca. Podaci o njegovu radu nalaze se u Državnom arhivu Hrvatske (Zagrebačka županija 1848, fond: Banski povjerenik u Rijeci).