BUNJIK, Josip (Bunyik), pravnik i administrator (Sombor, 6. X 1799 — Požega, danas Slavonska Požega, 13. X 1854). Sin podžupana Benjamina. Pravne studije završio 1818. na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu (obrane teza s toga područj a tiskao 1815, 1817, 1818). Bio službenik Požeške županije 1818–50 (uz ostalo bilježnik, prisjednik županijskoga Sudbenog stola, kotarski i plemićki sudac i podžupan), a od 1850. do umirovljenja 1854. predsjednik Sudbenog stola u Požegi. — U Hrvatskom saboru zastupao je Požešku županiju (1836, 1840, 1844, 1847) te mjesto Veliku (1848). God. 1847/48. bio među zastupnicima Hrvatskog sabora na zasjedanju Ugarsko-hrvatskog sabora u Požunu; kada je obolio Metel Ožegović, B. je i vođa izaslanstva; po završetku zasjedanja početkom 1848. tiskao je s H. Bužanom i Ožegovićem izvještaj (Preuzvišeni gospodine Bane!, S. l. i s. a.). U svojim istupima i službenoj prepisci 1848. kao podžupan i saborski zastupnik zauzimao se za što skoriju provedbu novoga urbarijalnog zakona kojim je ukinuto kmetstvo te predlagao neke povlastice za seljake koje zakonom nisu bile obuhvaćene. U novijoj literaturi (S. Gavrilović) njegovo je djelovanje cijenjeno kompromisnim, potaknuto strahom od seljačkih pobuna i lišeno namjere ugrožavanja veleposjedničkih prava. Od ljeta 1848. do svibnja 1849. banskije povjerenik u većem dijelu Slavonije (Požeškoj i Virovitičkoj županiji te Požegi i Osijeku) i nadziratelj sigurnosti u Požeškoj županiji. Kao narodnjak težio je uspostavi tješnjih veza slavonskih županija i onih uže Hrvatske i suprotstavljao se djelovanju mađarona, posebno u Virovitičkoj županiji. Bio je pristaša hrvatskih preporodnih ideja te sudjeluje 1844/45. u osnivanju Narodne čitaonice u Požegi, a 1846. u požeškoj okolici prodaje dionice za kupnju Narodnog doma u Zagrebu. Dopisivao se s Lj. Gajem (objavili J. Horvat i J. Ravlić), J. Jelačićem (ostavština J. Jelačića u Arhivu JAZU, III–A, III–B, III–D), V. Babukićem (Zbirka rijetkosti, Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu); pisma koja mu je uputio M. Lentulaj objavio je F. Potrebica. Građa o njegovu djelovanju sačuvana je u Arhivu Požeške županije (Arhiv Hrvatske) te u ostavštini pisca i publicista Miroslava Kraljevića (Muzej Požeške kotline). U istom muzeju čuva se i Zbirka Josip Bunjik.
LIT.: (Josip Bunjik). Narodne novine, 20(1854) 240, str. 1. — J. Kempf: Požega. Požega 1910, 253, 255, 258, 262–263, 270–273, 283–290, 293, 296–297. — A. Jelačić: Seljački pokret u Hrvatskoj i Slavoniji godine 1848–1849. Zagreb 1925, 63–64, 72, 125, 129. — J. Horvat: Politička povijest Hrvatske, 1. Zagreb 1936, 170. — J. Šidak: Historijska čitanka za hrvatsku povijest, 1. Zagreb 1952, 221–222. — J. Horvat i J. Ravlić: Pisma Ljudevitu Gaju. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1956, 26, str. 84–85, 99, 161. — S. Gavrilović: Agrarno-socijalna zbivanja u Požeškoj županiji 1848–1849. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 5(1960) str. 36–39. — Š. Jurić: Jugoslaviae scriptores latini recentioris aetatis, 1. Zagrabiae 1968. — J. Ravlić: Narodni dom u Zagrebu. Rad JAZU, 1971, 357, str. 252. — F. Potrebica: Osamnaest pisama Mirka Lentulaja upućenih Josipu Bunjiku i Miroslavu Kraljeviću u vremenu od 23, srpnja 1848. do 6. lipnja 1849. godine. Arhivski vjesnik, 17–18(1974–75) str. 247, 249, 252–255. — J. Horvat: Ljudevit Gaj. Zagreb 1975. — F. Potrebica: Povijest knjižnica Požeške kotline. Zagreb 1976, 15, 45. — Isti: Požeška županija i grad Požega 1848–1849. Požega 1227–1977 (zbornik). Slavonska Požega 1977, 208, 212–213, 215–221. — J. Šidak: Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848–49. Zagreb 1979. — Zaključci Hrvatskog sabora, 12. Zagreb 1980.
Tatjana Radauš (1989)
