CATTANI, Dominik Baltazar (Cattanj), pisac i prevodilac (Imola, Italija, ? — Zadar, 23. II 1832). Rođen je u obitelji koja je bila podrijetlom iz talijanskoga grada Comacchio, a nastanjena u Imoli; nazivala se i Cattanj Jorjetti. Bio je oženjen prirodoslovkom Marijom, rođ. Selebam. S njegovim sinom, splitskim liječnikom i narodnjakom Nikolom, izumrla je ta obiteljska grana. — Nakon studija književnosti, filozofije i prava oko 1792. u vojnoj je službi; a po uspostavi francuske vlasti u Italiji (1797) obavlja 1798–1805. činovničke dužnosti u rodnom gradu, Bologni, Ceseni i Forliju te od 1807. u Dalmaciji. Bio je delegat (upravljao okrugom) u Šibeniku (1808/1809) i Splitu (1810/1811; u nekim izvorima naveden kao vicedelegat; tu je i član masonske lože 1810), a vicedelegat (upravljao kotarom) u Malom Lošinju (1812/1813). Nakon uspostave druge austrijske uprave u Dalmaciji, djeluje kao odvjetnik u Splitu, a od oko 1816. do kraja života tajnik je Namjesništva za Dalmaciju u Zadru. Od 1827. bio je član uprave tamošnjega Societa del Casino. Prema podacima u njegovoj korespondenciji, bavio se pitanjima poljodjelskog zakonodavstva u Dalmaciji. Pisao je i skupljao građu o Dalmaciji (J. Čudina spominje pismenu ostavštinu u 150 svežnjeva). God. 1818. u povodu putovanja kralja Franje I po Dalmaciji napisao je djelo koje je trebalo poslužiti kao vodič Notizie storiche delle principali citta, terre ed isole dela Dalmazia, Ragusa ed Albania koje sadržava i poglavlje Brevi cenni sugli uomini piu illustri di questi paesi (sa 24 biografije). Djelo nije tiskano, a tri rukopisna primjerka pohranjena su u Historijskom arhivu u Zadru, te u Zagrebu u Arhivu JAZU i Zbirci rijetkosti Nacionalne i sveučilišne biblioteke; u toj zbirci čuva se i dio njegove korespondencije 1807–1813. te osobni i imovinski spisi 1802–1827. Djelo nema posebne vrijednosti kao povijesni izvor i sadrži, osim u poglavlju s biografijama, samo službene podatke austrijskih vlasti za 1818. godinu (B. Stulli). Preveo je na talijanski trinaesto pjevanje Gundulićeva Osmana (podatak u rukopisu M. K. M. Zamanje iz 1824. Osservazioni sul Poema Illirico intitolato Osman; rkp. 28 u rukopisnoj zbirci Biblioteke Historijskog arhiva u Zadru). Tiskao je talijanski prijevod njemačke prigodnice L’Astro austriaco (Zadar 1826) austrijskog pisca rodom iz Ljubljane Karla Meisla u čast kralja Franje I.
LIT.: Tabella degli attuali Delegati e Vice-Delegati di Governo nella Provincia di Dalmazia. Kraglski Dalmatin, 1810, 1, str. 5. — Hof-und-Staats-Schematismus des österreichischen Kaiserthums. Wien 1819–1820, 1824, 1828, 1830–1832. — I. von Düringsfeld: Aus Dalmatien. Prag 1857, 24. — O. von Reinsberg Düringsfeld: Anmerkungen (u: I. von Düringsfeld, Aus Dalmatien. Prag 1857, 242). — J. Ćudina: Biografia di Maria Selebam di Cattani. Spalato 1884, 6–8. — G. Sabalich: Guida archeologica di Zara. Zara 1897, 405. — F. Kidrič: Framasonske lože hrvaških zemelj Napoleonove Ilirije v poročilah dunajskega policijskega arhiva. Rad JAZU, 1915, 206, str. 28. — M. Ujević: Un fonctionnaire des Provinces Illyriennes: Domenico-Saldassare (Baldassare!) Cottani (Cattani!). Annales de l’Institut français de Zagreb, 10–11(1946–47) 28/29, str. 272–279. — J. Ravlić: Ocjene Gundulićeva »Osmana« i austrijski propisi za cenzuru prvog izdanja (1826). Radovi Instituta JAZU u Zadru, 6–7(1960) str. 111, 120, 125–126. — A. Jutronić: Šibenčanin dr Anđel Frari (1780–1865) i njegova pisma. Ibid., 10(1963) str. 147, 157, 165. — G. Novak: Povijest Splita, 3. Split 1965. — B. Stulli: Građa o stanju u Dalmaciji 1818. god. Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, 13(1983) str. 137–138.
Tatjana Radauš (1989)
