CRNKOVIĆ, Nikola (Czernkovich, Dolski, Doljski), političar (Rijeka, 10. VI 1845 — Zagreb, 27. IV 1917). Podrijetlom je iz Turopolja, gdje mu je otac, blagajnik i podban Nikola (od 1842. među hrvatskim plemstvom), posjedovao imanje Crnkovec. Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao u Zagrebu, gdje je počeo studij prava, koji nastavlja u Grazu i Požunu (Bratislava). Od Mažuranićeva banovanja u Hrvatskoj službovao je kao kotarski sudac najdulje u Kloštru. Za zastupnika Khuenove Narodne stranke biran je u kotaru Kloštar 1884, 1887. i 1892. Za banovanja P. Raucha (početak 1908 – kraj 1909) bio je podban i predstojnik Odjela za unutrašnje poslove zemaljske vlade. U vrijeme dok je zastupnik u Hrvatskom saboru bio je 1884–97. zastupnik u Donjoj kući Ugarskog sabora. Kao pristaša unionističke politike »hrvatsko-ugarskog bratinstva« postnagodbenog razdoblja – antinjemačko raspoloženje iskazao je još 1860, istaknuvši se pri istjerivanju njemačkih glumaca iz kazališta u Zagrebu – nije bio izabran 1872. u kotaru Sisak na izborima za Hrvatski sabor. Nakon ulaska u Hrvatski sabor i Donju kuću Ugarskog sabora, mnogobrojnim istupima, govorima i replikama na napade opozicijskih zastupnika izražava čvrsto režimsko gledište, koje jasno izlazi i iz njegova djelovanja u saborskim odborima. God. 1892. sudjeluje u osnivanju Hrvatsko-slavonske zemaljske hipotekarne banke u Zagrebu, koja je imala biti konkurencijom Prvoj hrvatskoj štedionici, tada neosporno najjačoj financijskoj instituciji u Hrvatskoj (banskoj), u kojoj je obavljao dužnost potpredsjednika. Kad je kao član hrvatske delegacije održao 1892. govor (Narodni list, 1893, 49) u kojemu se mogla nazrijeti težnja k profiliranju i vođenju još ortodoksnije politike no što je bila ona koju je vodio ban D. Khuen-Héderváry, došlo je do njihova političkog razlaza, pa je C. izgubio i banovu potporu u kontroliranju poslovanja Hipotekarne banke. Ne napuštajući svoju dotadašnju politiku, 1896. zajedno s J. Jelačićem, napušta klub vladine stranke. Za Rauchova banovanja nije uspio pobijediti na izborima za Sabor 14. III 1908, ali je kao predstojnik Odjela za unutrašnje poslove provodio politiku uperenu protiv Srba (Veleizdajnički proces) u vezi s aneksijom Bosne i Hercegovine. Njegovu političku karijeru obilježuju mnogobrojni sukobi i afere: uz gradnju željezničke pruge za Kloštar, sa Štedionom 1905, pokušaj izlaženja na dvoboj s G. Gajem. God. 1885. dolazi do sudskog procesa s F. Račkim zbog Crnkovićeve klevete u povodu održavanja jugoslavenskoga književnog kongresa u Zagrebu (pod okriljem JAZU). Polemike, napade i obrane objelodanjivao je u listovima Agramer Zeitung (1887, 1891–94, 1906), Agramer Tagblatt (1894, 1898), Mitrovitzer Zeitung (1893–94), Narodne novine (1894), Slavonische Presse (1895), Zastava (1895), Obzor (1904), Beogradske novine (1908), Pokret (1908,1911), Hrvatski pokret(1912), Srbobran (1912).
DJELA: Osvrti na zagrebačku izložbu. Zagreb 1891 (njemački prijevod: Rückblicke an die Agramer Ausstellung. Agram 1891). — Odgovor »Novom listu« na članke »Iz crnog lista nedavne prošlosti«. Historijska crtiea iz doba 1867–1873. Zagreb 1904.
LIT.: Saborski dnevnik kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 1–2. Zagreb 1887. — Stenografički zapisnici Sabora Kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1887–1897). Zagreb 1889–1898. — Országgyűlés Jegyzőkönyve képviselőházának (1884–1897). Pest 1888–1898. — Hrvatsko državno pravo pred delegacijama. Narodni list, 32(1893) 49, str. 1. — Das kroatische Staatsrecht – eine Phrase. Slavonische Presse, 9(1893) 66, str. 1. — T.: »Srbi i narodna stranka«. Srbobran, 10(1893) br. 63–66. — Der Beginn der Liquidatian. Agramer Tagblatt, 10(1895) 266, str. 1. — Eine Kapitulation. Ibid., 269, str. 1. — Keine Kapitulation. Ibid., 270, str. 1. — Gospodin Nik. pl. Crnković prema narodnoj stranci i banu. Narodne novine, 61(1895) 266, str. 1. — (F. Supilo): I magjaroni! Crvena Hrvatska, 5(1895) 44, str. 1. — Noch eine Kroatendebatte. Agramer Tagblatt, 11(1896) 15, str. 1. — Hrvatske političke intrige. Narodnost, 4(1900) 61, str. 3. — Brošura Nikole pl. Czernkovicha. Novi list, 7(1904) 341, str. 2. — Nemezis: Crnkovićeva brošura. Ibid., 348, str. 2. — G. Gaj: Afera Gaj–Crnković–Štediona–Tomašić. Ibid., 8(1905) 25, str. 1. — »Prva hrvatska vlada« na djelu. Hrvatski narod, 17(1908) 43, str. 1–2. — S. Radić: Frank i Crnković. Dom, 2(1908) 6, str. 2. — Iza kulisa Rauchovog režima. Obzor, 50(1909) 199, str. 1. — r.: Crnković i ban Rauh. Zastava, 44(1909) 129, str. 1–2. — (Nekrolozi): Jutarnji list, 6(1917) 1842, str. 3; Male novine, 8(1917) 116, str. 2. — F. Šišić: Korespondencija Rački–Strossmayer, 3. Zagreb 1930. — S. Marković Štedimlija: Parnica Crnković–Rački. Obzor, 79(1939) 53, str. 1–2. — I. Kršnjavi: Zapisci, 1–2. Zagreb 1986.
Mladen Švab (1989)
