DOBRA, Roko, pjesnik (Žirje, 28. X. 1930). Nakon rata u Šibeniku je završio višu Radničku gimnaziju te počeo studirati. U zavičaju se u ranoj mladosti bavi ribarstvom i poljodjelstvom, zatim je od 1947. hotelski vratar, prodavač u trgovini, službenik u kotarskoj i općinskoj upravi u Šibeniku te od 1955. kino-biljeter u Zagrebu. Kao apsolvent radio je 1963/64. u ravnokotarskim školama u Zemuniku Donjem i Jagodnji Gornjoj. God. 1969. diplomirao je hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima na Filozofskom fakultetu u Zadru, pa 1970. postaje nastavnikom hrvatskog jezika u zadarskom Novigradu. Umirovljen je 1980. Od 1970. do 1980. radi na promicanju kulturno-umjetničkog amaterizma na zadarskom području, tiska 1980. zbirku pjesama pisaca radnika i piše kritičke osvrte na dramske amaterske sastavke. God. 1981. sudjeluje u osnivanju Književnog centra u Zadru te je uredio ili recenzirao više njegovih edicija. — Od 1948. surađuje pretežno kazališnim kritikama u Slobodnoj Dalmaciji, Šibenskom listu i Narodnom listu; pjesme tiska u Omladini, Šibenskoj reviji, Zadarskoj reviji, Koracima, Poletu, Krugovima, Republici, Putevima, Bagdali, Odzivima te Disovu glasniku, a nekoliko novela u Novinama mladih. Objavio je šest knjiga pjesama. U prvim dvjema zbirkama Zvijezde nad raskršćem i Vrisak krvi tematski je iscrpio doživljaje djetinjstva i mladosti, prve ljubavi i prvoga ljubavnog razočaranja, rodnoga mediteranskog krajolika i nostalgije za minulom srećom i puninom života, pa mu se te pjesme odlikuju jasnoćom i neposrednošću osjećaja. Sve su one, osim nekoliko izuzetaka u vezanom stihu, pisane u ritmičkom slobodnom stihu. U drugim zbirkama piše u formi soneta, a nekoliko njih i u Shakespeareovoj formi od tri katrena i jednoga distiha, a napisao je i dva sonetna vijenca (Nakon brodoloma i Zadarska ogrlica). Uza strogu ritmičnost i rimu, struktura je tih pjesama simbolična i više hermetična, ali more i dalje ostaje glavna metafora njegovih poruka.
DJELA: Zvijezde nad raskršćem. Zagreb 1955. — Vrisak krvi. Zadar 1961. — Nakon brodoloma. Zadar 1969. — Dozivanje mora. Split 1980. — Upornost hodanja. Zagreb 1984. — Zadarska ogrlica. Zadar 1987.
LIT.: B. Kale (B. K.): Uz pojavu »Zvijezde nad raskršćem«. Šibenski list, 4(1955) 23. III, str. 3. — M. Prelas (M. P.): Roko Dobra »Nakon brodoloma«. Slobodna Dalmacija, 28(1970) 29. I. — V. Pavić: Poetski psitacizam Zadra. Sutra, 1972, 10. VII, str. 5. — N. Novaković: Obrana pjesme. Ibid., 1973, 1. XI, str. 7. — V. Pavić: Kratak osvrt na književni život u Zadru 1944–1978. Zadarska revija, 27(1978) 5/6, str. 446–448. — Isti: Pjesništvo čežnje, samoće, mora... Ibid., str. 570–572. — I. J. Bošković: Zapisi o sonetu. Slobodna Dalmacija, 38(1980) 4. IX. — M. Mandžo: Dobri Dobrini soneti. Narodni list, 119(1980) 31. V. — M. Popadić: Umjetnost soneta. Nedjeljna Dalmacija, 10(1980) 27. IV, str. 19. — V. Pavić: Pjesništvo zatvorene forme. Školske novine, 23(1985) 4. VI. — Isti: Roko Dobra, Upornost hodanja. Zadarska revija, 34(1985) 2/3, str. 257–258. — D. Kecman: Upornost hodanja. Borba, 65(1986) 20. VIII. — S. Bašić: Sonet – disciplina duha. Slobodna Dalmacija, 45(1987) 25. XII, str. 12. — K. Mustajbegović (-km-): Zadarska ogrlica Dobre i Mihatova. Narodni list, 126(1987) 31. X. — D. Kecman: Kao grad, bez bedema. Glas, 1988, 23. IX. — T. Stupin: Žirjanski zanesenjak u ogrlici Zadra. Narodni list, 129(1990) 13. X, str. 10.
Jure Šonje (1993)
