DRŽIĆ, Marin Jeronimov

DRŽIĆ, Marin Jeronimov, vojni graditelj (Dubrovnik, 1. VII. 1591 — Dubrovnik, potkraj 1658. ili na poč. 1659). Odvjetak poznate dubrovačke građanske obitelji Držićâ, prasinovac Marina, pjesnika i komediografa. U mladosti boravio u zapadnoj Europi, u vojnoj službi u Flandriji. Tu je vjerojatno upoznao vojne vještine i način gradnje suvremenih utvrda. Dužnost »guvernera oružja« (zapovjednika vojske) Dubrovačke Republike primio je 1645. na početku kandijskog rata. Vijeće umoljenih naložilo mu je da izradi model za bolje utvrđivanje grada prema moru. U tijeku 1646. po njegovim se uputama radi na moderniziranju i pojačavanju gradskih zidina prema kopnu: skinuta su srednjovjekovna kruništa s gradskih zidina, izgrađeni jaki prsobrani, napravljen obilazni hodnik s prsobranom na donjoj platformi Minčete, popravljene kule Puncjela i Kalarinja i zid između njih, kula ribarnice vraćena je u utvrdu te naređeno da se sruše sve zgrade na udaljenosti od 40 sežanja (više od 80 m) od grada. God. 1647. započinje po njegovu projektu gradnja utvrda prema moru: bastion Sv. Spasitelja i zid koji spaja bastion s tvrđavom Sv. Ivana. Po njegovim uputama povećan je broj vojnika, lijevaju se topovi, organiziraju vojni odjeli i signalna služba dimom i ognjem. Svi ti zahvati umnogome su ojačali obranu Dubrovnika. Rad na utvrdama D. ponovno nadzire 1657, kad se radi nasip s unutrašnje strane zidina od novog bastiona do tvrđave Sv. Margarite. Na poč. 1658. pridružuje mu se inženjer Marcantonio Bettacci, kojega je Republika pozvala iz Italije vjerojatno zbog Držićeve bolesti. Prema njihovu zajedničkom projektu počinje 1658. gradnja utvrde koja je nazvana bastionom Sv. Stjepana, a njome je istodobno završena gradnja dubrovačkih zidina, koje otada uglavnom nisu mijenjale izgled. Iste je godine Držiću i Bettacciju naloženo da naprave model za bolje utvrđenje gradskih vrata od Ploča. O tom projektu odlučuje se u Vijeću 1659, ali se D. ne spominje jer tada vjerojatno više nije bio živ.