DUIĆ, Stjepan (Stevo, Stipe), pukovnik (Otočac, 17. XII. 1877 — Karlovy Vary, 28. IX. 1934). Nakon završene niže gimnazije u Karlovcu 1892, stupio u tamošnji Pješačko-kadetski zavod, a 1902–04. polazio Visoku ratnu školu u Beču. God. 1909. položio bojnički ispit te u činu satnika imenovan glavarom stožera 6. pješačke divizije u Grazu. U I. svjetskom ratu bio na sjeveroistočnom bojištu (Gologory, Gródek Jagielloński [Gorodok], Przemyśl), potom kao potpukovnik imenovan poglavarom Političkog odjela kod generalnoga guvernera u Srbiji, a zatim je u 2. bosansko-hercegovačkoj pukovniji zapovjednik bojne. U lipnju 1916. imenovan je poglavarom stožera 42. hrvatske domobranske divizije. Zapovijedao je bojnom 2. bosansko-hercegovačke pukovnije u Južnom Tirolu te zajedno sa 27. štajerskom pješačkom pukovnijom sudjelovao 1916. u bitki za Monte Melettu. U siječnju 1918. car Karlo I. imenovao ga je zapovjednikom tzv. Orijent-zbora, posebne jedinice sastavljene za potporu turskoj vojsci u Siriji, koja je sudjelovala u završnim operacijama čišćenja Srbije od zelenoga kadera, dezertera i četnika, a neposredno prije svršetka rata u bitkama kraj Fierija i Berata u Albaniji. U rujnu 1918. povlači se iz Albanije, teško se razboljevši od malarije. Po završetku rata optirao za Austriju, preselio se 1921. u Graz i prešao u građansku službu te postao zamjenikom ravnatelja novoosnovanog Zavoda za osiguranje poljoprivrednika u Štajerskoj. Nakon 1929. priključio se ustaškoj organizaciji A. Pavelića te s general-pukovnikom S. Sarkotićem i potpukovnikom I. Perčevićem formirao prvu jezgru hrvatske emigracije protujugoslavenske orijentacije. Umro od posljedica atentata jugoslavenske tajne službe. Pokopan u Grazu.
LIT.: Život i djela ustaškog krilnika generala Steva Duića. Uz sedmu godišnjicu mučeničke smrti. Hrvatski narod, 3(1941) 227, str. 3. — S. Pavičić: Bosanci osvajaju Monte Melettu. Ibid., 6(1944) 1006, str. 17, 25. — B. Krizman: Pavelić i ustaše. Zagreb 1978. — E. Bauer: Pukovnik Stjepan pl. Duić. Prigodom pedesetogodišnjice njegove tragične smrti. Hrvatska revija (München—Barcelona), 37(1987) 3, str. 493–497.
Redakcija (1993)
