ESZÉKI, Emerik (Emericus; Ciger, Zigerius; Mirko Osječanin), protestantski propovjednik (XVI. st.). Iz pisma koje je u kolovozu 1548. uputio Matiji Vlačiću Iliriku razaznaje se da je podrijetlom Hrvat (»Ilir«) te da je bio učitelj u Tolni u Donjoj Ugarskoj. Oko 1543. otišao je studirati u Wittenberg, sprijateljio se s Vlačićem i Melanhtonom, ali se već 1545. vraća u Tolnu zbog narušena zdravlja. Ondje je počeo obraćati puk na luteranstvo, okupio sljedbenike te ga uz dopuštenje budimskog paše počeo širiti u Budimskom pašaluku i u južnim ugarskim krajevima. Zbog pašine naklonosti i potpore spriječio je pokušaj gradskih vlasti u Tolni da ga protjeraju, dapače, javlja Vlačiću da je u Tolni prije pola godine otvorio novu školu, u kojoj ima 60 studenata i 500 slušača, te ga moli da mu pošalje još pomoćnikâ iz Wittenberga i u dar mu šalje Korvinov zlatnik. Vlačić je pismo držao zanimljivim svjedočenjem o položaju protestantizma u krajevima pod Turcima te ga je objavio dva puta: 1549. na latinskom Epistola cuiusdam pii concionatoris ex Turcia ad M. Illy. missa, qualis nam status evangelii et ecclesiarum sub Turco sit indicans, cum praefatione Illyrici (Magdeburgi apud Christianum Rhodium) i 1550. na njemačkom Ein Schrift eines frommen Predigers aus der Türkei an Illyricum geschrieben. Darinnen angezeiget wird, wie es dort mit der Kirche und des Evangelium zugehet (Gedruckt zu Magdeburg durch Michael Lotther). Eszékijev navod iz pisma da se Dubrovčani opiru luteranstvu, naveo je Vlačića da u njemačkom izdanju napiše cijelu stranicu komentara držeći da je uzrok dubrovačkom nepristajanju uz luteranstvo strah da bi prihvaćanjem luteranstva izgubili trgovačke veze s papistima.
LIT.: K. Kertbeny: Magýarországra vonatkozó régi német nyomtatványok 1454–1600. Budapest 1880, 153–154. — K. Szabó: Régi magyar könyvtár, 3. Budapest 1896, 117. — M. Mirković: Matija Vlačić Ilirik. Zagreb 1960. — Š. Jurić: Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis, I/1. Zagreb 1968, 187.
Redakcija (1998)
