FERETIĆ, Ivan, povjesničar i prosvjetitelj (Vrbnik, 4. XI. 1769 — Vrbnik, 13. III. 1839). U Vrbniku završio privatnu glagoljašku školu te 1793. primio svećenički red. Teološko školovanje nastavio u Veneciji. Vjerojatno je 1795. kapelan u Gospiću te potom u Praputnjaku. U Vrbnik se vratio 1804. i ondje djelovao cijeloga života kao svećenik i član Kaptola. Vodio je vrbničku glagoljašku školu sve do njezina službenog ukinuća 1819 (djelovala i poslije sa znanjem krčkih biskupa), nastavljajući i učvršćujući bogatu glagoljašku narodnu tradiciju na Krku te u otočnim istarskim i primorskim biskupijama, kamo su njegovi učenici, mahom svećenici, odlazili u službu. Na poč. stoljeća donio je na Krk sjeme krumpira i okrugle repe, poticao njihovo sađenje, kultiviranje i izvoz. Liječio je siromašne otočane ljekovitim travama te, prema I. Milčetiću, napisao knjižicu na hrvatskom i talijanskom o lijeku protiv zmijskog ugriza. Sastavio također na trima jezicima – hrvatskom, talijanskom i latinskom – Kazalo bukvično različnih trava, stabala, riba, ptica i dr. (rkp., 133 str.), dodajući nerijetko travama i grčki naziv. Pisao je mnogo te u relativno kratkom rasponu (1812–30) ostavio građu od o. 1000 str. velikog formata. U radu se služio obiljem literature, koju citira, a čini se da su i njegova česta putovanja u Veneciju bila povezana s arhivskim istraživanjem. Za života nije ništa objavio. Poslije su u Pučkom prijatelju (1901–03) objelodanjeni odlomci njegove krčke povjesnice i filološki zapisci, a 1928. necjelovit prijevod Pjesme nad pjesmama s komentarima P. Skoka. Najvrednije i najopširnije Feretićevo djelo Komad skazanja i povidanja od grada i otoka kerskoga iliti veglskoga iz 1819 (256 str.) sačuvano je u prijepisu M. Grškovića. Znamenito je kao prva izvorna povijest grada i otoka Krka te zanimljiv izvor za filološka istraživanja u dijelu u kojem F. donosi podatke o staroromanskom jeziku na Krku (zvanom »ćuski«) i o vlaškom jeziku u Poljicima na Krku. Drugo djelo, kroničarskog tipa, Litopisanja stvarnih dogojenih ... od 1792. do 1814, nastalo 1824. i djelomice objavljeno (izvornik izgubljen), autentično je svjedočanstvo o odrazu prijelomnih povijesnih zbivanja – od francuske revolucije do konačnog dospijeća otoka pod austrijsku vlast 23. VIII. 1814 – na Krk i okolicu. F. se posebno osvrće na francusku vladavinu, koju obilježuju nasilje i strahovlada (ukidanje bratovština 1809, zatvaranje i pljačkanje crkava 1811) te velika bijeda, pa je stanovništvo pjesmama i veseljem dočekalo dan kad ih je »Bog oslobodil hajduka Franceza«. Pisao je i poeziju, uglavnom duhovnu i refleksivnu; iz 1825. je rukopisna zbirka od 68 pjesama Pisme i popivanja (292 str.), među kojima su i dvije na latinskom jeziku De imaculata Virgine i Hymnos de me ipso. Duljinom se ističe Pisma od strašnoga suda i najzadnjega suda Božjega (970 dvanaesteraca), a povijesnim temama Pisma od prigrubih stvarih, koje Francezi učiniše u vrime svoga nesrićnoga priobeznatja, Talijanski rivoluzione i Pisma od kervavoga boja, kijese dogodi u Italiji med cesarskom i franceskom vojskom. U literaturi se navodi da je potkraj života, slomljen bolešću i duševnom krizom, uništio mnoge pjesničke sastavke. Njegov prijevod Pjesme nad pjesmama pod naslovom Pisma pisam (danas zagubljen) pobudio je pozornost poradi dviju obradaba – prozne i stihovane te slobodnijeg pristupa biblijskom tekstu, koji F. doživljuje kao dramu točno označujući dijaloge. Bio je na glasu i kao vrstan propovjednik; sačuvana je samo propovijed u pohvalu Djevice Marije. — Sveukupnom djelatnošću, razvijenim i istančanim hrvatskim osjećajem te uočavanjem nužde sjedinjenja hrvatskih zemalja jezično i politički (»danaska ovo ime iliričko, slavinsko, kroatsko iliti hrvatsko, zlamenuje jedan narod«), F. ide, uz J. Voltića, u krug onih koji su utrli putove narodnom preporodu i djelatnosti hrvatskih iliraca.
LIT.: I. Milčetić: Sitniji prilozi. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1904, 9, str. 12–20. — Isti: Manji prilozi za povijest književnosti hrvatske. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1912, 7, str. 329–361. — V. Spinčić: Crtice iz hrvatske književne kulture Istre. Zagreb 1926, 32–34. — P. Skok: Feretićev prevod »Pjesme nad pjesmama«. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 8(1928) 1/2, str. 59–74. — V. Lozovina: Dalmacija u hrvatskoj književnosti. Povijesni pregled regionalne književnosti u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri (800–1890). Zagreb 1936, str. 220. — I. Gršković: Školstvo i prosvjeta u Vrbniku u doba crkvene uprave. Krčki kalendar 1941, str. 68–69. — I. Gršković i V. Štefanić: »Nike uspomene starinske« Josipa Antuna Petrisa (1787–1868). Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1953, 37, str. 81–143. — J. Hamm: Starohrvatski prijevod »Pjesme nad pjesmama«. Slovo, 1957, 6/8, str. 195–230. — B. Milanović: Istra u osvitu narodnog preporoda 1797–1860. Pazin 1960, 295. — Isti: Hrvatski narodni preporod u Istri, 1. Pazin 1967, 82. — M. Bolonić: O životu i radu Ivana Feretića (1769–1839). Krčki zbornik, 1970, 1, str. 285–349. — Isti: Uz Feretićev prijevod »Pjesme nad pjesmama«. Bogoslovska smotra, 40(1970) 2/3, str. 250–263. — M. Bolonić i I. Žic-Rokov: Otok Krk kroz vjekove. Krk 1977, passim. — M. Bolonić: Vrbnik nad morem. Od početka do propasti Austro-Ugarske. Krčki zbornik 1981, 9, passim. — M. Strčić: Istarska beseda i pobuna, 2. Pula 1984, passim. — J. Šidak i dr.: Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret. Zagreb 1988. — S. Antoljak: Hrvatska historiografija do 1918, 1. Zagreb 1992, 336–337. — P. Strčić: Znameniti Krčani. Krčki kalendar 1993, str. 84. — Isti: Feretićeva povijest otoka Krka (1819. god.). Krčki kalendar 1994, str. 53–57. — M. Strčić: Ivan Feretić — hrvatski narodni pretpreporoditelj iz Vrbnika. Ibid., str. 58–59. — Ista: Temelji književne epohe. Svećenici u hrvatskom narodnom preporodu Istre i Kvarnerskih otoka. Pazin 1994, 31–58.
Mirjana Strčić (1998)
