FILIPAŠIĆ, Ivan (Filipassich, Philipassich; Ioannes), kanonik (? — ?, 21. II. 1655). God. 1638–41. spominje se kao zagrebački pitomac hrvatskog sjemeništa u Beču. Prema nekim podacima prethodno je bio imenovan župnikom u Sisku i 1640. sudjelovao u obrani grada od Turaka koji su iz Kostajnice provalili na sisačko područje. Tom je prilikom F. bio teško ranjen. Biskup M. Bogdan imenovao ga je 1645. zagrebačkim kanonikom a istodobno je bio špan sisačkog vlastelinstva na posjedu Emerika Erdődyja. Zbog oduzimanja vojničkih plaća i prava ribarenja seljacima često su ga tužakali tamošnji podložnici. God. 1649. postao je čazmanskim, a 1653. vaškim arhiđakonom. Po nalogu biskupa P. Petretića pohodio je 1650. čazmanski arhiđakonat i o tome sastavio opsežno izvješće. U vrijeme bune na Erdődyjevu vlastelinstvu 1654. izvješćuje o njoj i zahtjevima seljaka, a zagrebački Kaptol ga postavlja za pratioca banske vojske pri gušenju treće bune štibrenaca u Kraljevcu i susjednim selima kraj Zagreba. Spominje se također kao petrovečki (1649, 1654) i sisački špan (1650, 1652) te toplički prefekt (1653).
LIT.: Lj. Ivančan: Sa Kaptola, iz davne hrvatske prošlosti. Jutarnji list, 15(1926) 5052, str. 11. — V. Klaić: Crtice iz hrvatske prošlosti. Zagreb 1928, 8. — V. Noršić: Hrvatski kolegij u Beču. Croatia sacra, 1(1931) 1, str. 153. — Lj. Ivančan: Zagrebački kaptol (1093–1932). Ibid., 2(1932) 4, str. 268. — F. Ćulinović: Seljačke bune u Hrvatskoj. Zagreb 1951, 76. — S. Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956, 162. — J. Adamček i dr.: Seljačke bune u Hrvatskoj u XVII. stoljeću. Zagreb 1985. — Isti: Bune i otpori. Zagreb 1987. — K. Dočkal: Hrvatski kolegij u Beču 1624–1784. Collegium Croaticum Viennense. Wien—Zagreb 1996. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima, 2 (rkp. u Biblioteci Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, str. 565–566).
Lovorka Čoralić (1998)
