FILIPOVIĆ, Velimir, pravni pisac (Zagreb, 24. XI. 1935). U Zagrebu završio 1953. Klasičnu gimnaziju te na Pravnom fakultetu diplomirao 1960. i 1964. doktorirao tezom Vanugovorna odgovornost poduzetnika nuklearnog broda za nuklearne štete. Studirao je također na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Münsteru u Njemačkoj 1954/55, sudjelovao u radu Akademije za međunarodno pravo u Hagu 1958. te kao stipendist norveške vlade u Nordijskom institutu za pomorsko pravo u Oslu 1965–66. i Zaklade A. von Humboldt u Institutu za energetsko pravo u Kölnu i Institutu za međunarodno pravo u Göttingenu 1966–67. Radeći od 1960. u Jadranskom institutu JAZU u Zagrebu (danas Jadranski zavod HAZU) bavio se i nuklearnim odštetnim pravom i utemeljio prvu specijaliziranu biblioteku toga prava u nas. Surađivao je i s E. Palluom uređivao zavodsku publikaciju Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja (danas Uporedno pomorsko pravo). God. 1969. prelazi na zagrebački Pravni fakultet gdje je 1971. izabran za docenta, 1976. za izvanrednog, a 1981. za redovitog profesora na katedri za pomorsko i općeprometno pravo, kojoj je od 1986. predstojnik. Sudjelovao je i u poslijediplomskoj nastavi trgovačkog i građanskog prava te prava mora na Pravnom fakultetu u Splitu i Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. — Područje Filipovićeva znanstvenog rada nije samo pomorsko već i cjelokupno prometno pravo uključujući i zračno pravo. U suradnji s Palluom objavio je Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, Komentar Hamburških pravila (Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, 1974, 1976) i Suvremeni razvoj međunarodnog privatnog prava (Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno privatno pravo, 1974) te samostalno raspravu Novi IMCO-ov Nacrt konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine (Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, 1976). Iz područja nuklearnog prava objavio je veće studije monografskog sadržaja od kojih neke imaju i znatnu praktičnu vrijednost kao Prijedlog za ratifikaciju Bečke konvencije o građanskoj odgovornosti za nuklearne štete (Beograd 1976), Nacrt zakona o odgovornosti za nuklearne štete (Zagreb 1977), Odgovornost za nuklearnu štetu (Zagreb 1980) i Fizička zaštita nuklearnog materijala u prijevozu (Zagreb 1981). Baveći se pitanjima međunarodnog uključivanja Hrvatske u red ugovornica pojedinih međunarodnih unifikacijskih instrumenata, autor je studije Prilagođavanje djelatnosti pomorskog brodarstva europskim integracijama (Zagreb 1992). Mnogobrojne znanstvene i stručne članke publicirao je u periodičkim i posebnim publikacijama: Naša zakonitost (1960–61, 1963, 1966), Vjesnik Jugoslavenskog udruženja za pomorsko pravo (1960, 1972), Jugoslavenska revija za međunarodno pravo (Beograd 1962), Odvjetnik (1963), Nuklearna energija (Beograd 1968), Pomorstvo (1968), Pomorski zbornik (1969), Osiguranje i privreda (1970, 1973), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1970, 1972), Nuclear-Inter-Jura Dokumentation (Bruxelles—Karlsruhe 1973), Privreda i pravo (1975–76, 1991), Essays (Hag—Zagreb 1978, 1980), Internationales Privatrecht (Köln—Berlin—Bonn—München 1985), Uporedno pomorsko pravo (1992, 1994–95) i Pomorsko dobro – društveni aspekti upotrebe i korištenja (Rijeka 1996). Surađivao je u Enciklopediji imovinskog prava i prava udruženog rada (Beograd 1978), Enciklopediji za komparativno pravo (Tübingen—Hag—Pariz—New York 1971–81) i drugom izdanju Pomorske enciklopedije LZ. Autor je skripata Odgovornost za štetu bez krivnje u Zakonu o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi (Split 1980). Na području pomorskog i prometnog prava radio je na izradbi međunarodnog i internog zakonodavstva u domaćim i međunarodnim organizacijama: 1995. kao predstavnik Republike Hrvatske u Pravnom odboru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i 1996. na Diplomatskoj konferenciji za pomorsko pravo u Londonu, kao predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo (od 1991) i član matičar Međunarodnoga pomorskog odbora (CMI) na konferencijama u Bruxellesu, Rio de Janeiru, Montrealu, Sydneyju i Antwerpenu (do 1997) te u izradbi nacrta Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima i Pomorskog zakonika RH. Od 1992. sudac je porotnik Visokoga trgovačkog suda i od 1993. arbitar u domaćim i stranim arbitražama Izbranog suda Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.
DJELA: Saobraćajno pravo (suautor). Beograd 1979. — Uvod u komentar Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi (suautor). Zagreb 1981. — Class Action in Relation to Cross Border Pollution. The Hague 1991. — Croatia – Conflict of Maritime Laws (u: International Conflict of Laws. Montreal 1994).
LIT.: Pravni fakultet u Zagrebu 1945–1980 (spomenica). Zagreb 1980, 28, 224, 290.
Tatjana Delibašić (1998)