FINDRIK, Lovro

FINDRIK, Lovro, kipar (Arilje kraj Užica, 9. VIII. 1926 — Zagreb, 4. III. 1997). Završio je učiteljsku školu u Petrinji 1953, diplomirao kiparstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1959 (A. Augustinčić). Potom je vodio Centar za likovni odgoj radnika Željezare Sisak do 1962. kada kratko boravi u Austriji i SR Njemačkoj. God. 1963. emigrira u SAD, gdje je od 1966. djelovao kao likovni pedagog u Pennsylvaniji (profesor na koledžima u Immaculati i Rosemontu, sveučilištu u Villanovi, predavač pri Flesher Art Memorialu u Philadelphiji); američko je državljanstvo dobio 1968. U domovinu se vratio 1974. i živio u Zagrebu. Zaokupljen temama vezanim uza strah i patnju čovjeka u suvremenoj civilizaciji, radio je ekspresivne figure i kompozicije izduženih oblika i nemirnih linija, naglašene dramatičnosti (Bonjour tristesse, 1963; Četiri jahača Apokalipse, 1968; Biafra, 1970). Izveo je niz spomenika i skulptura u javnim prostorima (pet figura za izraelski paviljon na Svjetskoj izložbi u New Yorku 1964; brončani Čovjek i bik ispred upravne zgrade tvornice »Gavrilović« u Petrinji, 1970), portretnih poprsja (John Fitzgerald Kennedy, Jacqueline Kennedy, 1964) te sakralnih plastika (u župnoj crkvi u Buffalu, New York, 1969. i dr.). Bavio se i slikarstvom (Kardinal Stepinac, 1964). Samostalno je izlagao u Sisku 1961, Philadelphiji i Villanovi 1970, Rosemontu 1971, Zagrebu 1982. i dr. Sudjelovao na skupnim izložbama u domovini i inozemstvu, među kojima na 14. izložbi švapskih umjetnika u Augsburgu (1962, I. nagrada za originalni crtež) i izložbama Umjetničkog društva »Da Vinci« u Philadelphiji (1970. dobio zlatnu medalju za Četiri jahača Apokalipse).