FIRHOLCER, Lavoslav (Fürholzer, Vierholzer; Leopold, Oroslav), narodnopreporodni djelatnik i slovničar (Krapina, 16. I. 1816 — Vinica, 1. VIII. 1865). Sin zidarskog majstora Martina i Marije, rođ. Gerschler. Njegova sestra Draginja (Karolina) prijateljevala je sa sestrama Lj. Gaja i kao »Ilirkinja iz Hrvatske« pokušala 1835. surađivati u Danici. Osnovnu školu zacijelo učio u Krapini, a gimnaziju vjerojatno u Varaždinu. God. 1832. dolazi u Zagreb, gdje studira filozofiju i teologiju. Nakon što je 1838. zaređen za svećenika, neko je vrijeme prefekt Zagrebačkog sjemeništa, a potom u Varaždinu njemački propovjednik, vjeroučitelj viših početnih učionica i oltarnik (altarist) crkvice sv. Florijana. God. 1850. premješten je za župnika u Vinicu, gdje je njegovom zaslugom podignuta nova školska zgrada. — U Bogoslovnom sjemeništu za studija suosnivač je (1836) Zbora duhovne mladeži zagrebačke, najstarijega hrvatskoga kulturnog i književnog društva koje je svojim programom i početnom djelatnošću očitovalo ideje i težnje hrvatskih preporoditelja. Bio prvim tajnikom i 1837–38. nasljednikom prvog predsjednika društva J. Peteka. Kao predsjednik imao je članovima Zbora, pretežito neštokavcima, predavati narodnu »dogodovštinu« i pod vodstvom V. Babukića ilirski (hrvatski) jezik. Da su ga ta pitanja zaokupljala i u dušobrižničkoj službi, svjedoče njegovi spisi tiskani u Varaždinu: Horvatsko-slavonska slovnica za početnike (1847) i Čèrtice iz poviestnice hèrvatske (1849). Uz temeljne pravopisne i gramatičke norme, slovnica sadržava čitanku s izborom tekstova iz Tommaseovih Iskrica, latiničnu abecedu te azbuku s primjerima iz ćiriličnih tekstova. Strukturom i obradbom gradiva uključuje se u niz hrvatsko-latinskih preradaba pojedinih dijelova Grigelyevih Institutiones grammaticae. Pri izradbi F. se služio Babukićevom Osnovom slovnice slavjanske narěčja ilirskoga (1836) i Mažuranićevim Temeljima ilirskoga i latinskoga jezika iz 1839, koji su dijelom izravna preradba Grigelyeve gramatike. Slovnica se u drugom izdanju pojavila 1850, a poradi Tommaseovih Iskrica i neprikladna dijaloškog oblika iste je godine isključena iz školske uporabe. U doba kad su školski udžbenici na hrvatskom jeziku bili rijetkost, pridonijela je učvršćivanju temeljnih jezičnih zasada što su ih promicali Gaj i dvojica glavnih ilirskih slovničara Babukić i A. Mažuranić. Firholcerova hrvatska povjesnica s usporednim tekstom na njemačkom jeziku obuhvaća kratak pregled događaja od doseljenja Hrvata do utrnuća narodne dinastije s dodatnim opisom revolucionarnih zbivanja 1848–49, kojima je u Varaždinu F. bio dionikom. God. 1850. taj je pregled objavljen ikavicom u Kuzmanićevu Glasniku dalmatinskom. Spominje se i kao autor rukopisnih prigodnica posvećenih kanoniku I. Kralju (1838).
DJELA: Horvatsko-slavonska slovnica za početnike. Varašdin 1847, 1850². — Čèrtice iz poviestnice hèrvatske. U pitanjih i odgovorih... Skizzen aus der Geschichte der Kroaten. Varašdin 1849. — Kratka hervatska povistnica u pitanjim i odgovorim, od došastja Hervatah do smerti Stipana II. poslidnjega kralja od Hervatske. Glasnik dalmatinski, 2(1850) br. 29, 31, 34.
LIT.: Lj. Gaj: L. Firholcer, Horvatsko-slavonska slovnica za početnike. Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 13(1847) 47, str. 188. — S. Vraz: Knjigopis domaći g. 1847. Kolo, 1847, 6, str. 85. — V. Homotarić: Sbor duhovne mladeži zagrebske. Prosvjetno-književna crtica. Hrvatski dom, 4(1880) str. 191, 195, 201, 205, 235, 240, 278, 279. — J. Tomić: Treće književno pismo. Napredak, 42(1901) 50, str. 811–813. — V. Dukat: Hrvatske preradbe Grigelyevih Institutiones grammaticae. Rad JAZU, 1908, 172, str. 67–68. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 3. Zagreb 1910, str. 98, 99, 318–319, 516; 4. str. 246; 5. str. 115. — F. Plevnjak: Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva. Zagreb 1910, 183, 185, 186, 188, 310. — M. Kučenjak (M. K.): U spomen jednog čestitog ilirca. Naše pravice, 10(1913) br. 52. — J. Buturac: Povijest Zbora duhovne mladeži zagrebačke 1836–1936. Zagreb 1937, 20, 21, 38. — J. Ravlić: Iz uredničke ostavštine Ljudevita Gaja. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1974, 31, str. 162–164. — M. Živančević: Ilirizam (u: Povijest hrvatske književnosti, 4. Zagreb 1975, 161). — F. E. Hoško: Zagrebački bogoslovi u vrijeme preporoda. Croatica Christiana periodica, 3(1979) 4, str. 172–177. — Z. Bartolić: Sjevernohrvatske teme, 4. Čakovec 1989, 81.
Elizabeta Palanović (1998)
