FLEGER, Josip, dermatovenerolog i planinar (Sarajevo, 3. IV. 1896 — Sarajevo, 5. III. 1966). Maturirao u klasičnoj gimnaziji u Sarajevu 1914, studij medicine započinje u Beču ali ga za I. svjetskog rata prekida zbog mobilizacije. Nakon rata nastavlja studij u Pragu, gdje diplomira 1921. Od 1922. do 1925. specijalizira dermatovenerologiju u sarajevskoj Državnoj bolnici, pri kojoj 1925–26. vodi Dermatovenerološki odjel. God. 1927–35. liječnik je Bolesničke blagajne »Merkur«, 1935–40. liječnik Bolesničkog fonda Državnih željeznica u Sarajevu, 1940–42. upravitelj Doma za leprozne bolesnike pri Državnoj bolnici i 1942–44. načelnik Kožnoveneričnog odjela sarajevske Vojne bolnice. Kad je u Sarajevu 1944. osnovan Medicinski fakultet, izabran je za redovitog profesora dermatovenerologije. Nakon II. svjetskog rata radi ponovno pri Dermatovenerološkom odjelu Državne bolnice te ga 1949. pretvara u Dermatovenerološku kliniku i vodi je u svojstvu izvanrednog profesora; 1958. izabran je za redovitog profesora. Organizirao je kliniku i uspostavio u njoj više laboratorija (1947. mikološki, 1948. rendgenološki, 1958. histološki i alergološki, 1960. serološki, 1963. biokemijski). Napose se bavio leprom, endemijskim sifilisom, tuberkulozom kože (lupusom), dermatofitijama kože i kose. Radove je objavljivao u časopisima: Liječnički vjesnik (1925–26, 1931, 1958), Medicinski arhiv (1947–48, 1951, 1953–54, 1957–58), Radovi Naučnog društva BiH (1953), Medicinski glasnik (Beograd 1955), Archiv für klinische und experimentelle Dermatologie (Berlin 1965), Iatros (Novo Mesto 1966), Zeitschrift für Haut- und Geschlechtskrankheiten (Berlin 1966). Bio je predsjednik Udruženja dermatovenerologa Jugoslavije te počasni član Poljskog društva dermatovenerologa. — Intenzivno se bavio planinarstvom te 1923. bio suosnivač »Bjelašnice«, sarajevske podružnice HPD, a 1928–41. njezin predsjednik. Vodio je izgradnju planinarskih kuća na Čvrsnici u Hercegovini, Bukoviku nad Sarajevom, Koprivnici nad Bugojnom te u Kasov dolu pod Bjelašnicom. Na Čvrsnici je opisao novo nalazište biljke Sibirea croatica. Potaknuo je 1940. sjedinjenje Društva planinara BiH s HPD, kojega je od 1934. bio začasni član, a od 1940. potpredsjednik. Radove o planinama i planinarstvu u BiH objavljivao je u časopisu Hrvatski planinar (1931–35, 1937, 1939–41).
DJELA: Kožne i spolne bolesti. Beograd—Zagreb 1965.
LIT.: Ž. Poljak: Naši liječnici kao planinari. Saopćenja »Pliva«, 8(1965) 3, str. 219–223. — (Nekrolozi): T. Šalamon, Medicinski arhiv, 20(1966) 2, str. 1–4; Medicinski zbornik, 1(1966) 3, str. 7–8. — M. Ivezić, Naše planine, 18(1966) 7/8, str. 181–182. — T. Šalamon: Professor Josip Fleger, M.D. (1896–1966). Folia medica Facultatis medicinae Universitatis Saraeviensis, 6(1971) str. 243–245. — Ž. Poljak i V. Blašković: Hrvatsko planinarstvo. Zagreb 1975, 231–232. — 30 godina Medicinskog fakulteta Univerzitetskog medicinskog centra Sarajevo. Sarajevo 1976, 67–69. — Ž. Poljak: Što su liječnici dali našem planinarstvu. Bilogorski planinar, 17(13)(1993) 35, str. 1–2. — Isti: Hrvatska planinarska književnost. Zagreb 1994.
Vladimir Dugački i Željko Poljak (1998)
