FLEISCHER, Vjekoslav (Flajšer, Mesarić; Alojzij), orguljaš i zborovođa (?, 3. III. 1802 — Bjelovar, 7. IV. 1873). Nema podataka o mjestu rođenja i školovanju. U Bjelovaru se spominje od 1831. Bio je orguljaš katoličke župne crkve, a 1845. vodio je i pjevački zbor pravoslavne crkve. Djelovao je kao glazbeni učitelj. Surađivao je s F. Rusanom, kojemu je, kao glazbenom amateru, notirao napjeve. Po Rusanovu pjevanju ukajdio je iz neke talijanske opere melodiju naslovljenu Izraz ljubavi i dodao joj pratnju na gitari. F. K. Kuhač navodi da je popularnosti Rusanovih izvornih popjevaka pridonio, uz Franju Lugarića, osobito F., koji ih je širio u mnogobrojnim prijepisima, a neke poslao i V. Lisinskom. God. 1845. Lisinski je na temelju Fleischerova notnog zapisa priredio za muški četveroglasni zbor uz pratnju glasovira Rusanove rodoljubne budnice Nosim zdravu mišicu, Brod nek ćuti udarca i Složno, braćo mila. Prve dvije praizvedene su s velikim uspjehom u zagrebačkoj Streljani 1845, a treća u lipnju iste godine na narodnoj zabavi u Varaždinu. F. je također ukajdio Rusanovu skladbu Ustanimo, noć je pala i šaljivu jednočinku (spjevoigru) Zaruci (1845). Drži se da ga je Rusan uveo u kolo iliraca. U Babukićevoj ostavštini (NSK) nalaze se dva Fleischerova pisma iz 1846. iz kojih se razabire da je u Bjelovaru skupljao pretplatnike za Drobničev rječnik te djelovao među tamošnjim ilircima Degoricijom, Korenom, Mikolincem i dr.
LIT.: S. Vrbančić (Slavoljub V..b....ć): Glasbena zabava u Zagrebu. Danica horvatsko-slavonsko-dalmatinska, 11(1845) 9, str. 36. — Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske, 11(1845) 11, str. 37. — F. K. Kuhač: Glasbeno nastojanje Gajevih Ilira. Zagreb 1885, 39–40. — Isti: Vatroslav Lisinski i njegovo doba. Zagreb 1887, 158. — Isti: Ilirski glazbenici. Zagreb 1893, 182–185, 195 (pretisak Zagreb 1994). — A. Cuvaj: Građa za poviest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 10. Zagreb 1913.
Nataša Bašić (1998)
