GALL, Maksimilijan

GALL, Maksimilijan, barun, zapovjednik tvrđave Brinje (XVIII. st.). Podrijetlom vjerojatno iz kranjske plemićke obitelji Gall (Gallenstein), koja je naslov baruna stekla 1637. i koje su članovi obnašali časničke dužnosti u austrijskoj vojsci (Erazmo je bio stotnik u Pazinu; Andrija je s kranjskim postrojbama na poč. 1590-ih sudjelovao u borbama protiv Turaka kraj Bihaća te Petrinje i Siska). Major Gall se spominje 1746. kao zapovjednik graničarske utvrde Brinje i povezuje s izbijanjem pobune brinjskih graničara 1746. protiv novih propisa (Regulamenta) koje je princ J. F. Hildburghausen uveo na području Vojne granice, a koji su pogodili i interese časnika smanjenjem dohodaka i ograničenjem njihovih dotadašnjih administrativnih ovlasti. G. je u početku pregovarao s ustanicima te njihovu izaslanstvu 31. VII. 1746. odobrio slanje odbora u Beč. Iako su ga ustanici željeli za vođu, te čak uzeli za taoca, G. se nije želio dublje miješati, nego se, prividno obećavši da će im biti vođom, povukao i čekao rasplet događaja. Prema izvorima, ustanike je zdušno podupirala i Gallova supruga Barbara. U kolovozu 1746, kada se ustanak rasplamsao i zaprijetio širenjem, senjski biskup J. V. Ćolić je pismeno obavijestio carskog savjetnika da je među glavnim poticateljima bune G. te da je za stišavanje ustanka nužno njegovo uhićenje. Nakon intervencije karlovačkoga generala L. Scherzera, pobuna je ugušena, a G. je pozvan pred vojni sud u Karlovcu. Pred sud je dovedena i njegova supruga Barbara, koja je zbog nedostatka dokaza ubrzo puštena. G. je nakon duge istrage osuđen na gubitak svih časti i imanja te doživotnu tamnicu. Lik baruna Galla i njegove supruge Barbare te njihova uloga u brinjskoj buni opisani su u pripovijesti I. Devčića Brinjsko-lički ustanak god. 1746. (Zagreb s. a.).