GJAČIĆ, Antun (Đačić, Jačić; Giacich, Antonio Felice Giuseppe), liječnik (Lovran, 23. V. 1813 — Rijeka, 2. V. 1898). Filozofski tečaj završio u Zadarskom liceju 1833, a medicinu u Padovi 1838, gdje objavljuje disertaciju De acu-pressore. Po svršetku studija proučava ljekovito bilje u Istri i Dalmaciji te njegovu primjenu u pučkoj medicini. God. 1842. započinje liječničku službu u riječkoj bolnici »Sveti Duh«, kojoj je poslije bio ravnatelj do umirovljenja 1885. Bio je savjetnik Pomorske vlade u Rijeci i predsjednik gradske sanitarne komisije. Uz liječnički i znanstveni rad od 1852. predaje higijenu u Pomorskoj školi u Rijeci, a 1855. prvi u nas objavljuje udžbenik pomorske higijene Lezioni mediche per i naviganti (1887. postaje obvezatan u austrougarskim pomorskim školama). Bio je vrstan infektolog koji se posebice bavio epidemijskim oblicima zaraznih bolesti. Istraživao koleru i malariju te napose škrljevsku bolest (endemijski sifilis). U vrijeme prijepornih gledišta o uzroku i nastanku škrljevske bolesti izdaje 1862. rad Sullo Skrilievo u kojem ukazuje na luetično podrijetlo bolesti naglašavajući ekstragenitalni put zaraze. Uz liječnika F. Jelčića istaknuo se u suzbijanju kolere u Rijeci 1849, 1855. i 1885. Konstruirao je uređaj za utvrđivanje daltonizma koji se primjenjivao pri pregledu pomorskih časnika, te mijeh (soffietto respiratorio) za pružanje prve pomoći pri umjetnom disanju. Bavio se i komunalno-političkim pitanjima, a u političkim spisima s protuhrvatskog se stajališta zauzimao za autonomiju grada. Za nemira u Rijeci 1867, koji su prethodili ukinuću hrvatske vlasti u gradu, uhićen je zbog narušavanja javnog reda. Potom postaje vijećnikom u novoj Gradskoj skupštini te 1868. kao član regnikolarnog izaslanstva Rijeke aktivno zastupa autonomaške stavove u Budimpešti, a od 1869. riječki je zastupnik u Ugarskom saboru. Radove objavljivao u časopisima Osservatore triestino (1838), Flora oder allgemeine botanische Zeitung (Regensburg 1844), Gazzetta medica italiana (Padova 1862), La Bilancia (1880, 1886), Pester medizinisch-chirurgische Presse (Budimpešta 1886).
DJELA: Cenno d’una cieca nata. Rijeka 1840. — Lezioni mediche per i naviganti. Trieste 1855, Fiume 1868² (5 izd. do 1887). — Cenni popolari sui bagni di mare. Rijeka 1858. — Il mal di mare. Rijeka 1859, Roma 1888². — Sullo Skrilievo. Padova 1862. — Memoriale diretto a S. E. G. Mazuranich, R. Cancelliere dei Regni di Dalmazia, Croazia e Slavonia. Rijeka 1862. — Due quesiti circa il cholera. Rijeka 1865. — Il mio ringraziamento all’ uscire dalle carceri. Trieste 1867. — Reminiscenze storiche del Municipio di Fiume dal giorno dell’ occupazione dei Croati nel 1848. Fiume 1868. — L’ Ungheria e il Lloyd austro-ungarico. Fiume 1876. — La disinfezione nelle epidemie. Fiume 1878. — Secondo trionfo dell’Amministratore. Sušak 1879. — La peste. Fiume 1879. — I bagni di Krapina Töplitz. Fiume 1881. — L’allevamento e la mortalità dei bambini. Fiume 1883 (prevedeno na mađarski i njemački). — La statice cancellata quale diuretico. Venezia 1885. — Del tabacco e del suo uso. Milano 1888.
LIT.: M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija I/1–I/2. Zagreb 1955–1970, 69–70, 71–72. — N. Novaković i E. Zorn: Brodska medicina istočne obale Jadranskog mora. Pomorstvo, 22(1967) 1, str. 23–26. — V. Bazala: Il ruolo dei medici croati in Italia. Pagine di storia della medicina (Roma), 13(1969) 2, str. 22–37. — S. Samani: Dizionario biografico Fiumano. Venezia 1975, 62–64. — A. Lulić: Riječki liječnik Felice Giacich i njegov odnos prema pomorskoj medicini. Medicinar, 29(1980) 1/2, str. 85–88. — R. Matejčić i M. Matejčić: Ars Aesculapii. Rijeka 1982, 94–95, 97–98, 142. — N. Korin i D. Vrbanić: Povijest zdravstvene kulture na području Rijeke. Dometi, 18(1985) 4/5, str. 53–62. — N. Materljan i A. Škrobonja: A. F. Giacich i njegovo mjesto u razvoju pomorske medicine u našim krajevima. Mornarički glasnik, pos. izd., sv. 39. Zagreb 1990, 41–46. — N. Kostović: Die »Brodarska higijena« (Schiffshygiene) des Jakov Gjivanović mit einem Überblick über die Entwicklung der Medizin und Schiffsmedizin an der adriatischen Ostküste (Dissertation). Düsseldorf 1991.
Nenad Kostović (1998)
