GJURAŠIN, Mirko, internist (Našice, 7. XI. 1935). U Zagrebu završio gimnaziju 1954. i diplomirao 1960. na Medicinskom fakultetu te postigao doktorat znanosti 1978. tezom Reninska aktivnost plazme u bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega liječenih furosemidom. Najprije je 1962–64. vodio Dispanzer za dječje bolesti i perinatalnu skrb Doma zdravlja u Daruvaru. Od 1964. zaposlen u Medicinskom centru u Novoj Gradiški, gdje 1968, po završenoj specijalizaciji iz interne medicine, postaje voditeljem odjela Službe za unutarnje bolesti. God. 1971. prelazi u Zagreb za asistenta Medicinskog fakulteta u Klinici za unutarnje bolesti Rebro, 1980. postaje docentom, a 1985. redovitim profesorom. Od 1976. voditelj je Odjela intenzivne skrbi (od 1981. pročelnik Zavoda za hitnu internu medicinu), a 1979–88. ravnatelj je Kliničkoga bolničkog centra. Pod njegovim je vodstvom ujedinjena laboratorijska služba, uspostavljen tablet-sistem prehrane, otvorena nova poliklinika, Centar za transplantaciju koštane srži, Centar za zaštitu od nuklearnog zračenja, Centar za medicinske znanosti i kardijalna kirurgija. Glavna su područja njegova rada klinička farmakologija, nefrologija i intenzivna medicina. Posebice proučava utjecaj lijekova na bubrežnu funkciju, potom patofiziologiju i terapiju akutnog zatajenja bubrega, hitna stanja u arterijskoj hipertenziji te primjenu hemoperfuzije i hemodijalize u akutnim otrovanjima. Radove objavljuje u časopisima Liječnički vjesnik (1960, 1968, 1971, 1974–80, 1982–88, 1990–96), Anali Kliničke bolnice »Dr. M. Stojanović« (1973), International Journal of Clinical Pharmacology and Biopharmacy (München 1976–77), Pharmaca (1976, 1978–79, 1981, 1990), Acta medica Iugoslavica (1977, 1983, 1987–88, 1990), Zdravstvo (1979, 1987), Artificial Organs (Cleveland 1982), Journal of Clinical Chemistry and Clinical Biochemistry (Berlin 1982), Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (1984–85, 1988), Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1988), Acta pharmacologica Iugoslavica (1989–90), Bone Marrow Transplantation (London 1989), Acta medica Croatica (1993), Nephrology Dialysis Transplantation (New York 1995–96), Intensive Care Medicine (Berlin 1996), Neurologia Croatica (1996). Autor je ili suautor pojedinih poglavlja u priručnicima, udžbenicima i knjigama: Angiologija (Zagreb 1979), Arterijska hipertenzija (Zagreb 1980), Farmakoterapijski priručnik (Zagreb 1980, 1985²), Priručnik interne medicine (Zagreb 1983, 1985², 1989³), Nefrologija (Zagreb 1988), Patofiziologija (Zagreb 1988, 1996³), Interna medicina (Zagreb 1991), Rat u Hrvatskoj (Zagreb 1993), Critical Care Medicine (Heidelberg 1996) te urednik publikacija Suvremena dijagnostika akutnih otrovanja (zajedno s F. Plavšićem i Anom Stavljenić, Zagreb 1984) i Položaj liječnika u našem društvu (Zagreb 1990). Voditelj je poslijediplomskog studija iz hitne medicine, a bio je i nastavnik na Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu. Za službovanja u Novoj Gradiški bio je predsjednik tamošnje sekcije Zbora liječnika Hrvatske. God. 1970–78. član je Glavnog odbora Zbora te 1989–92. predsjednik (za njegova mandata promijenjeno je ime u Hrvatski liječnički zbor). Od 1992. predsjednik je Hrvatskog društva za intenzivnu medicinu i od 1997. Hrvatskog odbojkaškog saveza.
DJELA: KBC – prošlost, sadašnjost i budućnost (suautor V. Dugački). Zagreb 1982.
LIT.: Predstavljamo vam prim. dra med. sci. Mirka Gjurašina, ravnatelja KBC-a. Naše novine, 2(1979) 13, str. 1–2. — V. Dugački: Naši ravnatelji. Ibid., 4(1981) 30, str. 6. — Tko je Mirko Gjurašin. Liječničke novine, 19(1990) 83/84, str. 4.
Vladimir Dugački (1998)
