GOJKOVIĆ, Jovan, grafičar i akvarelist (Beč, 11. IV. 1898 — Osijek, 25. XI. 1957). U Beču pohađao građansku (1909–12) i trgovačku školu (do 1915). Potkraj 1918. dolazi u Osijek i zapošljava se u hotelu »Mursa«, zatim 1924. u tvornici sapuna »Schicht – Saponia« i 1950. kao preparator u Muzeju Slavonije. God. 1953. postaje ravnatelj novoosnovane Galerije slika te autor njezina prvog postava i kataloga. Bio je samouk, a slikati je počeo kao vojnik u I. svjetskom ratu (ratna skicirka). Radio je crteže (olovka, pero, lavirani tuš) i akvarele te litografije i nešto bakropisa u kojima realistički prikazuje krajolike i arhitektonske objekte, zaokupljen motivima starog Osijeka i obalom Drave. U izravnom susretu s motivom nastaju i radovi na njegovim putovanjima (Istra, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Zagreb). Sklon preciznosti, ostvario je vjerne dokumente povijesnih ambijenata i spomeničkih vrijednosti (Motiv iz Tvrđe, 1924; Kostelgrad, 1939). Slikao je svijetlim bojama (Veduta Osijeka, 1937), poslije zagasitim, osobito tmurne i maglovite krajolike uz vodu (Pejzaž uz Dravu, 1955); tijekom 1950-ih slika subjektivnije (Pogled na Tvrđu, 1955; Veslački klub Drava, 1957; akvareli u Galeriji likovne umjetnosti Osijek). Samostalno je izlagao u Osijeku (1924. s I. Rochom, 1953. s J. Leovićem, 1956) i Nürnbergu (1956. s B. Kovačevićem), a skupno, među ostalima na izložbama Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku (1924, 1926–27, 1929), I. riječkoj međunarodnoj izložbi 1925, izložbama Društva za promicanje znanosti i umjetnosti u Osijeku (1932, 1935, 1940) i osječkih likovnih umjetnika u Osijeku (1946, 1948, 1954, 1957–58), izložbi 100 godina osječkog slikarstva (Osijek 1950). Izdao je mape litografija (Iz Bosne i Hercegovine, 1926; Iz osječke Tvrđe, 1926, tekst G. Jeny; Stari Varaždingrad, 1931, tekst A. E. Brlić) i perocrteža (Ozalj, 1934, tekst Brlić i E. Laszowski; Stari Osijek, 1937, 1939, tekst Brlić, F. Buntak i O. Švajcer, 1940, 1941, 1955, tekst Buntak; Stari hrvatski povijesni gradovi, 1943; Rab, 1951). Ilustrirao je romane Jagode Truhelke (Zlatni danci. Zagreb 1942; Gospine trešnje. Zagreb 1943; Crni i bijeli dani. Zagreb 1944), knjigu Danice Pinterović Povijest namještaja (1947) i dr. Objavio članke o Galeriji slika Osijek (Bulletin JAZU, 1953; Osječki zbornik, 1956). Posmrtno su izložbe njegovih radova održane u Osijeku 1958, 1967, 1978 (retrospektiva), Zagrebu 1965, Samoboru 1966. i Slavonskoj Požegi 1979.
LIT.: G. Jeny: Die Kunstausstellung Ivan Roch – Jovan Gojković. Die Drau, 57(1924) 102, str. 3. — I. Flod: Prva riječka internacionalna umjetnička izložba. Hrvatski list, 6(1925) 189, str. 2–3. — O. Švajcer (Ivan Proos): Grafičar Gojković (prigodom njegova uspjeha u Berlinu). Ibid., 8(1927) 138, str. 7. — E. Dirnbach: Interesantna, ali zanemarena umjetnička izložba. Ibid., 13(1932) 35, str. 3. — D. Pinterović: Život i rad Jovana Gojkovića. Osječki zbornik, 6(1958) str. 241–248. — V. Maleković (V. M.): Turistički motivi Jovana Gojkovića. Vjesnik, 24(1965) 16. VII, str. 6. — Spomenici kulture u djelima Jovana Gojkovića (katalog izložbe; tekst V. Gojkovića). Osijek 1967. — O. Švajcer: Likovni život Osijeka u razdoblju od 1920. do 1930. godine. Osječki zbornik, 13(1971) str. 262, 263–264, 275. — Isti: Likovna kronika Osijeka 1931–1940. godine. Ibid., 14–15 (1973–75) str. 320, 327, 333, 334. — B. Balen: Jovan Gojković (katalog retrospektivne izložbe s opširnijom lit.). Osijek 1978. — O. Švajcer: Kritike i eseji iz likovne umjetnosti. Osijek 1984, 23–24, 64–65, 127, 129. — V. Burić: Likovne mape Osijeka. Tiskovine 1920–1941. Osječki zbornik, 18–19(1987) str. 223–243. — O. Švajcer: Likovna kronika Osijeka 1850–1969. Osijek 1991, 90–91, 105, 130, 131, 132. — V. Kusik: Slikarstvo i kiparstvo u Osijeku od 1940. do danas. Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku, 1996, 12, str. 42, 45, 46.
Oto Švajcer (2002)
