GUBAREV, Nikola, neuropsihijatar (Končanica kraj Daruvara, 31. X. 1935). Gimnaziju završio 1954. u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1960. na Medicinskom fakultetu te doktorirao 1976. disertacijom Značenje sfenoidalnih derivacija kod ocjene žarišnih promjena kod psihomotorne epilepsije. Specijalizaciju iz neuropsihijatrije obavlja 1962–66. u Bolnici »Dr. Mladen Stojanović« (poslije Klinička bolnica »Sestre milosrdnice«), gdje od 1966. vodi neurofiziološki laboratorij i službu za liječenje epilepsije na Neuropsihijatrijskom odjelu. God. 1968. prelazi na Kliniku za neurologiju Kliničkoga bolničkog centra (KBC) na Rebru. Od 1974. predavač je i voditelj više kolegija na poslijediplomskom studiju. Habilitirao se 1977. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je 1981. postao izvanrednim, a 1987. redovitim profesorom. God. 1981. izabran je za voditelja Zavoda za kliničku neurofiziologiju Klinike za neurologiju, 1982–86. predsjednik je poslovnog organa OOUR-a Rebro, a 1988–92. predstojnik Klinike za neurologiju i zavoda za neuropatologiju KBC. Od 1992. predstojnik je Centra za epilepsiju i Zavoda za kliničku neurofiziologiju Klinike za neurologiju. Usavršavao se na neurološko-psihijatrijskim klinikama u Rimu 1963. i Londonu 1966. Glavna područja njegova interesa i rada su neurologija i klinička neurofiziologija te elektroencefalografija i epileptologija. Znanstvene i stručne radove objavljuje u časopisima: Anali Kliničke bolnice »Dr. M. Stojanović« (1964–66), Alcoholism (1966), British Journal of Addiction (London 1967), Saobraćajna medicina (1968), Elektrofiziologija (1969), Neuropsihijatrija (1970, 1973, 1975), Psihofarmakologija (1970), Saopćenja »Pliva« (1975), Acta medica Iugoslavica (1978), Rad JAZU (knj. 436, 1988), Neurologia Croatica (1991, 1993), American Journal of Medical Genetics (New York 1992), Diabetologia Croatica (1996). Autor je poglavlja o epilepsiji i terapiji epileptičkog statusa u knjigama Duške Blažević i V. Hudolina Mentalna higijena i psihijatrija s neurologijom (Beograd—Zagreb 1967), F. Hajnšeka Liječenje epilepsije (Zagreb 1979) i u Priručniku interne medicine (Zagreb 1983) te poglavlja o antiepilepticima u knjizi B. Vrhovca i dr., Kliničko ispitivanje lijekova (Zagreb 1984). Sa Z. Mubrinom, S. Kneževićem i dr. suautor je priloga u knjizi A. Hartmanna i S. Hayera, Cerebral Blood Flow and Metabolism Measurement (Berlin—Heidelberg—New York—Tokyo 1985). Predsjednik je Društva za EEG i kliničku neurofiziologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.
DJELA: Epilepsija. Dijagnostički kriteriji s ocjenom radne sposobnosti (suautori F. Hajnšek i F. Špicer). Subotica 1975. — Poremećaji pamćenja u odrasloj dobi (suautor). Zagreb 1987.
LIT.: Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974, 402. — Spomen-knjiga Neurološke klinike i Zavoda za neuropatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1921–1986. Zagreb 1986, 14–15.
Jasna Šikić (2002)
