GVOZDANOVIĆ-GRABARSKI, Marija (Grabarska Marina), pjevačica, sopran (Virovitica, 13. VII. 1868 — Zagreb, 20. II. 1953). Kći Dragutina, velikog župana požeškog. Prvu pouku u pjevanju dobila od Mare Kiseljak nastavnice pjevanja u glazbenoj školi HGZ u Zagrebu. Nakon uspješnih nastupa na koncertima HGZ, na nagovor N. Fallera roditelji su je poslali na bečki Konzervatorij, gdje je učila pjevanje u J. Gänsbachera a opernu glumu u Augusta Stolla. Završivši studij, dobila je 1893. dvogodišnji angažman u Gradskom kazalištu u Augsburgu, gdje je debitirala ulogom Ines u Meyerbeerovoj Afrikanki. Tijekom dviju sezona ostvarila je petnaestak zahtjevnih koloraturnih uloga među kojima su Lucia di Lammermoor (G. Donizetti) i Gilda (G. Verdi, Rigoletto). Potom je jednu sezonu pjevala u kazalištu u Metzu. U međuvremenu je gostovala u zagrebačkoj Operi za treće Fallerove sezone 1894, zatim 1896, a od 1897. do 1900. bila je stalna članica. Udajom za slavista Đ. Škarića 1901. povukla se s pozornice. Izvrsno školovana pjevačica, sigurnih i zvonkih koloratura, urođene muzikalnosti, umjetnički dotjeranih kreacija, ali nedovoljno snažna glasa u dramatskim scenama i krhka zdravlja pa nije ostvarila dulju karijeru. Imala je velik repertoar no u Zagrebu je nastupila samo u 14 uloga. Bila je prva hrvatska Kraljica noći u Čarobnoj fruli (W. A. Mozart) i Marija u Sekinškom trubljaču (V. E. Nessler), 1899, zatim Helmwiga u Walküre (R. Wagner), 1898. i Leila u Biserarima (G. Bizet), 1900. Uspješno je ostvarila i uloge Marguerite de Valois i Isabelle (Meyerbeer, Hugenoti i Robert Đavo), Philine (A. Thomas, Mignon), Eudoxije (J. F. Halévy, Židovka), Micaele (Bizet, Carmen), Margarete i Julije (C. Gounod, Faust i Romeo i Julija), Norme (V. Bellini), Violette (Verdi, Traviata), Rosine i Matilde (G. Rossini, Seviljski brijač i Vilim Tell), Leonore i Marte (A. Flotow, Alessandro Stradella i Marta), Donne Elvire i Susanne (Mozart, Don Giovanni i Figarov pir), Jolanthe (H. Marschner, Vampir) i Kneginje Lidije (F. Suppé, Fatinica).
LIT.: Kroatische Künstlerinnen in der Fremde. Agramer Tagblatt, 9(1894) 22. I, str. 6. — D. Politeo: Hrvatsko kazalište. Obzor, 35(1894) 89, str. 3. — B. Špišić (x.-y.): Premiera Thomasove »Mignon«. Ibid., 115, str. 3; 119, str. 4. — Hrvatsko kazalište. Ibid., 36(1896) 67, str. 4; 71, str. 3. — N.: Hrvatsko kazalište. Hrvatsko pravo, 1897, 603, str. 3; 609, str. 3. — F. Š. Kuhač: Marina pl. Gvozdanović, hrvatska operna pjevačica. Prosvjeta, 6(1898) 22, str. 702, 703; 23, str. 732–734. — M. Grlović (M. G.): Prva hrvatska »Traviata«. Narodne novine, 65(1899) 54, str. 2. — F. Ž. Miler: Premijera Mozartove Čarobne frule. Ibid., 29, str. 4. — M. Grlović (M. G.): »Biserari«. Ibid., 66(1900) 70, str. 1. — S. Miletić: Hrvatsko glumište (1894–1899), 1–2. Zagreb 1904. — Djeca velikog župana Dragutina i Marije pl. Gvozdanović-Grabarski. Žumberački kalendar, 1967, str. 208–210. — M. Barbieri: Hrvatski operni pjevači. Zagreb 1996.
Marija Barbieri (2002)
