HEGEDUŠ, Josip, vjerski pisac (Vukovar, 8. X. 1792 — Hamzsabég/Hanžabeg, danas Érd, prije 2. XI. 1868). Prema nekim podatcima izvorno mu je prezime Hegedušević. U rodnom mjestu svršio srednju školu i stupio u Franjevački red, a bogoslovne nauke u Pešti 1817. i te godine bio zaređen za svećenika. Do 1822. bio kapelan u mjestu Tököl/Tukulja kraj Budima, potom župnik u Érdu. Obnovio je crkveni zvonik župne crkve i kalvarijsku kapelu te uredio groblje. God. 1848. optužen je kao neprijatelj domovine i izveden pred vojni sud, ali su ga spasili njegovi župljani pa je pušten na slobodu. Bio je poznat kao vrstan govornik na hrvatskom jeziku, a objelodanjene su mu propovijedi u tri sveska (prva dva od došašća do Duhova i treći svečane propovijedi) bile poznate u Hrvatskoj i Bosni. Ostrogonski stožernik Ivan Scitovski je svoj obrednik želio objelodaniti na hrvatskom jeziku pa je zamolio Hegeduša da ga prevede.
DJELA: Nediljno-svecsane pridike i evangjelice, 1–3. Budim 1840.
LIT.: Universalis schematismus ecclesiasticus pro anno 1842/43. Budae (s. a.) str. 182. — I. Kukuljević Sakcinski: Bibliografia hrvatska, 1. Zagreb 1860. — Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 502. — G. Kereskényi: Az érdi Plébania története. Budapest 1896. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — M. Mandić (M. M.): Uhićenje hrvatskoga svećenika. Hrvatski glasnik (Budapest), 10(2000) 12, str. 8.
Ante Sekulić (2002)
