HIRSCHFELD, Emil (Milan), knjižar (XIX. st.). Bio je Nijemac, podrijetlom iz Bremena. U pol. 1835. došao je u Zagreb i otkupio knjižaru Franje Rudolfa te od Magistrata dobio dozvolu za stanovanje i otvaranje knjižare, koja se nalazila u kući Danijela Jakšića, na mjestu današnje u Radićevoj ulici, kbr. 35. Za ono vrijeme bila je vrlo dobro i moderno opremljena. Već od početka 1836. glavni je nabavljač knjiga za biskupovu knjižnicu, a 1838. s kompanjonom Antunom Russijem pokušava na području kaptolske općine otvoriti trgovinu »južnim proizvodima«, što im nije bilo odobreno. Potkraj 1840. obraća se Stolnomu kaptolu s molbom da mu se dopusti otvaranje tvornice za izradbu igraćih karata te stanovanje i rad na području kaptolske općine, što mu je odobreno uz uvjet da tu ne smije ništa drugo prodavati. S dozvolom Ugarskoga namjesničkog vijeća u veljači 1841. uredio je i posudbenu knjižnicu. U prilogu zagrebačkim novinama Intelligenzblatt zur Agramer politische Zeitung redovito oglašava naslove knjiga koji se mogu nabaviti u njegovoj knjižari, a na poč. 1842. tiska posudbeni i prodajni katalog svoje knjižare. Nakon tužbe zagrebačkih trgovaca da u knjižari prodaje muzikalije, igraće karte, likere, sapune i sl. te knjigoveža Jakoba Prettnera, Franje Saula i Franje Riessea da im otima posao, H. se u pol. 1842. odlučuje preseliti u Austriju. Knjižaru je prodao Franji Županu, a tvornicu za izradbu igraćih karata prenio u Graz, gdje je, izgleda, imao neprilika jer u veljači 1845. gradski Magistrat dobiva upit od kriminalnog suda u Grazu o njegovu ponašanju u Zagrebu. Nakon toga njegovo se ime u spisima grada Zagreba više ne spominje.
LIT.: Intelligenzblat zur Agramer politische Zeitung, 11(1836) 20. II, str. 89. — I. I. Tkalac: Uspomene iz mladosti u Hrvatskoj. Beograd 1925, 138–143; Zagreb 1945², 152–158. — F. Bučar: Knjižara Emila Hirschfelda u Zagrebu. Narodna starina, 12(1933) str. 132–133. — E. Laszowski: Prva zagrebačka posudbena knjižnica – E. Hirschfeld i njegova ličnost. Zagrebački list, 2(1940) 625, str. 2. — L. Dobronić: Stare numeracije kuća u Zagrebu. Zagreb 1959, 141. — M. Schneider: »Dvorane zagrebačke karte«. Iz starog i novog Zagreba, 1960, 2, str. 207. — A. Stipčević: Narodna knjiga – najpreča briga. Naša knjiga, 1986, 17/18, str. 8. — F. Buntak: Radićeva (Duga) ulica. Iz starog i novog Zagreba, 1996, 7, str. 103.
Tatjana Ribkin-Puškadija (2002)
