HOEPPERGER, Fidelis, pedagog (Mötz, Tirol, 27. IV. 1822 — Zagreb, 29. I. 1896). Gimnaziju pohađao u Innsbrucku, teologiju studirao u Brixenu, gdje je 1846. zaređen za svećenika. S iskustvom odgojitelja u brixenskom sjemeništu i dušobrižnika 1853. dolazi – na molbu nadbiskupa J. Haulika – u Zagreb, gdje mu je povjerena služba sjemenišnog duhovnika te profesora pastoralnog bogoslovlja i liturgike, koju je predavao do 1870. U duhu katoličke obnove i po uzoru na djelo njemačkog svećenika A. Kolpinga u Zagrebu je 1855. osnovao Katoličko djetićko društvo u kojem je bio dugogodišnji predstojnik. Od 1857. superior je Družbe sestara milosrdnica sa sjedištem u zagrebačkom samostanu, što ga je 1845. o svom trošku podignuo biskup Haulik. U Hoeppergeru on je našao čovjeka poduzetna duha, spremna i sposobna da, uz suradnju vrhovne poglavarice, razvije i afirmira odgojno-prosvjetnu, zdravstvenu i karitativnu djelatnost Družbe, koja se 1856. odijelila od matične kuće u Tirolu i osamostalila. Prvih godina pretežito je zaokupljen unapređenjem samostanskih škola, poglavito učiteljske škole u kojoj je neko vrijeme bio i vjeroučitelj. Vješt u graditeljstvu, u koje se – prema J. Kršnjavom – »razumio kao kakav graditelj«, 1860–61. nadograđuje prvotno jednokatni samostan, znatno povećava crkvu sv. Vinka Paulskog i unutrašnjost joj oprema intarziranim namještajem izrađenim u lepoglavskoj kaznionici. Prema vlastitom nacrtu, 1877–78. podiže novu zgradu učiteljske i više djevojačke škole, koju 1894. proširuje. God. 1871. organizira i vodi gradnju Družbine bolnice (Ilica, kbr. 83) koja je kao Opća zemaljska bolnica radila do 1894, kada je njegovim zauzimanjem i golemim troškom Družbe dovršena i otvorena nova suvremeno opremljena bolnica na Vinogradskoj cesti. Za njegova upravljanja djelatnost se Družbe razgranala ne samo u Hrvatskoj nego i u BiH, gdje je otvorio jedanaest podružnica s pučkim školama. Na poticaj Kongregacije za evangelizaciju utemeljuje ekumensko-misijsku djelatnost: 1881. u Drinopolju (Edirne), gdje je sestrama povjeren rad u pučkoj školi, sirotištu i konviktu, 1890. u školi u Skadru i 1892. u prizrenskoj bolnici. Pastoralno radi u nekoliko vjerskih i karitativnih društava sa sjedištem u zagrebačkom samostanu. Sâm je, primjerice, osnovao 1860. Marijino društvo za utočište i odgoj sluškinjah, davši mu gotovo jednaka pravila kao i Katoličkom djetićkom društvu, a od 1862. doživotni je predsjednik karitativnog Društva sv. Vinka Paulskog. Kao superior mnogostrukim je radom obilježio četiri desetljeća povijesti Družbe sestara milosrdnica, kojom je upravljao »s uspjehom koji se ne da dovoljno opisati« (Obzor, 1896), a širenjem katoličkog školstva znatno je pridonio općem razvitku pučkog školstva u Hrvatskoj te BiH. U javnom životu slovio je kao osoba velikih zasluga, ugleda i utjecaja. God. 1876. imenovan je začasnim kanonikom zagrebačkog Kaptola, a 1883. opatom od Bijele Stijene.
LIT.: (Sedamdeseti rođendan opata Hoeppergera). Katolički list, 42(1891) 18, str. 147. — K. Matica: Fidelis Hoepperger. Hrvatski učitelj, 7(1883) 8, str. 120–123. — (Nekrolozi): Agramer Tagblatt, 11(1896) 24, str. 4; Franjevački glasnik, 10(1896) 4, str. 61–62; Glasnik Sv. Josipa, 24(1896) 3, str. 41–45; Katolički list, 37(1896) 5, str. 39–41, 6, str. 49; Obzor, 37(1896) 24, str. 2; Školski vjesnik, 3(1896) 2, str. 161–162; Vrhbosna, 10(1896) 3, str. 47, 4, str. 64–65. — M. Dokša, Prosvjeta, 4(1896) 4, str. 127–128. — J. E. Krek (J. Sovran), Slovenec (Ljubljana), 24(1896) br. 52/54. — Izvješće djevojačkih škola u samostanu ss. milosrdnica u Zagrebu koncem školske godine 1895–96. Zagreb 1896, 1–11. — Lebens-Skizze des gottseligen Fidelis Hoepperger. Agram 1896. — K. Matica: Fidelis Hoepperger. Zagreb 1896. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 4. Zagreb 1910, str. 178; 7. 1911, str. 129. — F. Plevnjak: Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva. Zagreb 1910, 148–149. — Kratka povijest Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zagreb 1935. — I. Škreblin: Pastorizacija u Zagrebu kroz 18. i 19. st. Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije. Zagreb 1944, 796, 798, 804. — M. J. Mataušić: Odnos katoličke crkve prema novijim strujanjima u hrvatskim zemljama 1848–1900. Bogoslovska smotra, 55(1985) 1/2, str. 208. — I. Kršnjavi: Zapisci. Iza kulisa hrvatske politike, 1. Zagreb 1986, 81, 404. — J. Kolarić: Katolička djetićka društva u Hrvatskoj. Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094.–1994. Zagreb 1995, 435, 437, 443–444.
Elizabeta Palanović (2002)
