HOIĆ, Ivan, geograf (Samobor, 1. VIII. 1850 — Zagreb, 31. III. 1921). Gimnaziju polazio u Zagrebu i Požegi, veliku maturu položio je 1868. u Zagrebu, a završio je potom i bogosloviju na Sveučilištu u Innsbrucku. Od jeseni 1871. imenovan je namjesnim učiteljem u Zagrebu i Varaždinu. Dodatno studirao filozofiju na Sveučilištu u Beču, gdje je 1876. položio ispite za profesora. To mu je omogućilo da postane profesor na Zemaljskoj muškoj i ženskoj preparandiji (učiteljskoj školi) u Zagrebu. God. 1887. i 1888. boravi na sveučilištima u Leipzigu, Berlinu i Heidelbergu, gdje je obranio i doktorat iz filozofije. Od 1895. ravnatelj je ženske gimnazije u Zagrebu i tu je proveo najveći dio radnog vijeka. Kao pisac bavio se poglavito geografijom i poviješću. Najviše ga je zanimala obrazovna strana geografije te je uglavnom pisao djela iz regionalnog zemljopisa, pogotovu o europskim zemljama, koja su služila kao srednjoškolski udžbenici u Hrvatskoj. Od 1878. napisao je 12 udžbenika iz zemljopisa i povijesti za više pučke i srednje te djevojačke škole (više njih u ponovljenim i prerađenim izdanjima). U mladeži su osobito popularne bile Hoićeve knjige iz serije Slike iz obćega zemljopisa, što ih je u šest svezaka objavila Matica hrvatska. U tim djelima osobita je pozornost poklonjena slavenskim zemljama, a H. u metodološkom smislu prati suvremenu njemačku geografiju. Opisao je fizičkogeografska obilježja pojedinih zemalja, stanovništvo, povijesni razvitak i gospodarstvo te veće gradove. Surađivao je u listovima, časopisima i drugim publikacijama Izvještaj kraljevske muške i ženske preparandije i vježbaonica u Zagrebu (1881–82), Napredak (1882), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga družtva (1896), Agramer Tagblatt (1897), Pobratim (1897–98), Hrvatska (1902), Vjeran drug (1910, 1915), Hrvatski ilustrovani bjelovarski pučki koledar (1920). Objavio je i putopis Prvo naučno putovanje sa »Margitom« (1892), u kojem je opisao studijsko putovanje od Kraljevice do Budve.
DJELA: Slike iz obćega zemljopisa. Zagreb 1888–1901. — Prvo naučno putovanje sa »Margitom«, jahtom Nautičke škole u Bakru. Zagreb 1892.
LIT.: (Osvrti na udžbenike): J. Tomić, Hrvatski učitelj, 4(1880) 10, str. 158–159; 11, str. 169–172; 13, str. 201–203. — Književna smotra, 1(1883) 7, str. 50–51; 2(1884) 5, str. 35; 4(1886) 2, str. 12–13. — A. Gavazzi: Hrvatski učitelj, 10(1886) 23, str. 364–366, 24, str. 380–382. — J. Modestin, Nastavni vjesnik, 3(1895) str. 275–278. — R. Pinter, Ibid., 5(1897) str. 215–219. — Hrvatska, 17(1902) 167, str. 1; 168, str. 1–2; 169, str. 1–2. — J. Purić, Nastavni vjesnik, 10(1902) str. 252–254. — J. Matasović, Hrvatska njiva, 2(1918) 42, str. 716–718; 43, str. 731–733. — R. Pinter: Dr. Ivan Hoić i Matica hrvatska. Glas Matice hrvatske, 1(1906) 10, str. 90–92. — J. Milaković: Dr. Ivan Hoić. Samoborski list, 2(1907) 19, str. 1–2. — (Nekrolozi): Agramer Tagblatt, 36(1921) 80, str. 4; Hrvatska obrana, 9(1921) 75, str. 3; Katolički list, 72(1921) 13, str. 155–156; Narodna politika, 4(1921) 73, str. 4. — C. Lucerna, Agramer Tagblatt, 36(1921) 135, str. 4. — M. Lang, Samoborski list, 18(1921) 8, str. 1; 9, str. 1. — D. Gruber, Nastavni vjesnik, 30(1921–22) str. 80–85, 185–187, 278–280. — S. Širola, Danica, koledar, 1922, str. 67–71. — D. Feletar: Pregled razvoja geografije u Hrvatskoj. Acta geographica Croatica, 28(1993) str. 1–21.
Dragutin Feletar (2002)
