HOMOTARIĆ, Vjekoslav, vjeroučitelj, pastoralni djelatnik i pisac (Klanjec, 18. V. 1857 — Tuhelj, 26. XII. 1911). Gimnaziju pohađa u Požegi kao pitomac tamošnjega Nadbiskupskog orfanotrofija. U Zagrebu nastavlja školovanje u sjemeništu, diplomira na Bogoslovnom fakultetu i doktorira. Za svećenika zaređen 1880. Otada službuje u Bjelovaru kao kapelan i gimnazijski vjeroučitelj. God. 1891. postaje upravitelj župe, 1892. ponovno kapelan, u veljači 1894. odlazi za kapelana u Novu Gradišku, a u listopadu imenuje ga nadbiskup J. Posilović župnikom u Tuhlju. U duhu organiziranoga katoličkog pokreta radi na podizanju prosvjetnoga, gospodarskog i nadasve vjerskog života župljana koje okuplja u programski organiziranim bratovštinama. Promiče obnovu bogoslužja, porast sakramentalnog života vjernika, pučko-prosvjetnu knjigu, poglavito izdanja Svetojeronimskog društva. Osnivač je i predsjednik tuheljske Seljačke zadruge te predsjednik Hrvatske gospodarske podružnice za kotar Klanjec. Uključen je i u važnije pothvate na području Zagrebačke nadbiskupije kao i u zbivanja na širem domovinskom planu. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskoga katoličkoga kasina, Hrvatske katoličke gospodarske udruge, Hrvatske katoličke banke, Hrvatske poljodjelske banke te Hrvatskoga katoličkog tiskovnog društva (poslije Nadbiskupska tiskara). U Hrvatski sabor biran je 1908. i 1911. kao pravaški zastupnik za kotar Klanjec (njegov govor u raspravi o plaćama i odnosima pučkoškolskih učitelja tiskan je u Zagrebu 1911). Crticama, ocjenama, prijevodima i člancima, napose o školskom odgoju i vjeronauk, surađivao je u listovim i periodicima Primorac (Kraljevica 1877; pseudonim V. R. Cesargradski), Smilje (1877/78–1879/80), Vienac (1877), Hrvatski svjetozor (1878; životopis P. Stoosa), Hrvatska omladina (1886), Hrvatski učitelj (1887, 1889), Izvještaj o Kr. maloj realnoj gimnaziji u Bjelovaru (1889/90), Tjednik bjelovarsko-križevački (1890/91, 1891/92), Katolički list (1891–92, 1894, 1897–98, 1901, 1903). Dio njegova rukopisa Sbor duhovne mladeži zagrebske (1836–1880) za razdoblje od 1836. do 1848. tiskan je u almanahu Hrvatski dom (1880), a cjelovit rukopis čuva se u arhivu Zbora duhovne mladeži zagrebačke u Zagrebačkom bogoslovnom sjemeništu.
LIT.: J. Kempf: Požega. Požega 1910, 253. — F. Plevnjak: Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva. Zagreb 1910. — (Nekrolozi): Hrvatske novosti, 3(1911) 1018, str. 1; Katolički list, 62(1911) 52, str. 414; 63(1912) 1, str. 8; Nezavisnost, 6(1911) br. 5; Tjednik bjelovarsko-križevački, 23(1911) br. 9. — I. Gjuranec, Katolički list, 63(1912) 2, str. 13–14. — I. N. Jemeršić, Hrvatska, 1912, 60, str. 1. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 9–11. Zagreb 1913. — Đ. Kuntarić: Kroz posljednjih pedeset godina Požeške kolegije 1885–1935. Požeška kolegija. Spomenica o stogodišnjici 1835–1935. Požega 1935, 113. — J. Buturac: Povijest Zbora duhovne mladeži zagrebačke (1836–1936). Zagreb 1937, 10. — S. Blažeković: Bjelovar. Bjelovar 1985, 31. — J. Horvat: Politička povijest Hrvatske, 1. Zagreb 1990², 244, 249. — A. Lukinović: Župa Tuhelj. Tuhelj—Zagreb 1992, 33, 34, 53, 75, 95, 96, 113–114, 119, 180.
Elizabeta Palanović (2002)
