HORVAT, Marijan

traži dalje ...

HORVAT, Marijan, pravnik i pravnopovijesni pisac (Zagreb, 10. I. 1903 — Zagreb, 24. XII. 1967). Klasičnu gimnaziju završio 1921. u Zagrebu, gdje je diplomirao pravo te doktorirao temeljem rigoroza 1926. na Pravnom fakultetu. S područja rimskog prava specijalizirao se kao stipendist francuske vlade 1926. na Sorbonni u romanista Paula Colineta i Pierrea Noillesa. Otvorivši vlastitu odvjetničku pisarnicu, 1929–40. bavio se odvjetništvom. Nakon provedenog postupka habilitacije radom Bona fides u razvoju rimskog obveznoga prava (Zagreb 1939), zapaženoj i u inozemstvu, izabran je 1940. za privatnog docenta pa izvanrednog profesora rimskog prava, a 1945. za redovitog profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je predavao do kraja života. O dvodiobi u najstarijem rimskom civilnom procesu održao je predavanja na pravnim fakultetima u Parizu, Strasbourgu, Hamburgu, Oxfordu, Cambridgeu, Edinburghu, Glasgowu i Aberdeenu (1956–59). Njegova Rimska pravna poviest (1943), na prikladan način sjedinjuje obilježja i znanstvenog rada i udžbenika, a u izvornom samostalnom radu Rimsko pravo, 1–2 (Zagreb 1952–53, 10 izd. do 1980), na rimskom pravu prikazani su i zakoni društvenog razvitka (M. Boras). Osim knjiga, udžbenika i monografija, objavio je brojne znanstvene i stručne članke, studije i rasprave s užeg područja teorije, povijesti i institucija rimskog prava, ali i starije hrvatske pravne povijesti (nepoznati srednjovjekovni pravni spomenici u Hrvatskoj), općeg i našega građanskog prava, u domaćoj i stranoj periodici i specijalnim publikacijama Mjesečnik Pravničkog društva (1938), Alma mater Croatica (1942), Historijski zbornik (1951–52, 1956), Rad JAZU (1951, 1961), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1951, 1956, 1958, 1965, 1967), Studi in onore di Vincenzo Arangio-Ruiz nel XLV anno del suo insegnamento (Napulj 1953), Labco, rassegna di diritto romano (Napulj 1956), Revue internationale des droits de l’Antiquité (Bruxelles 1956–57), Studien zur älteren Geschichte Osteuropas (Graz—Köln 1956), Czasopismo prawno-historyczne (Poznań 1957), Atti del Congresso internazionale di diritto romano e di storia del diritto Verona (Milano 1959), Droits de l’Antiquité et sociologie juridique, Mëlanges Henry Lëvy-Bruhl (Pariz 1959), Prawo (Varšava—Wrocław 1961), Annali della Facoltà di giurisprudenza – Università di Bari (Bari 1963), Gaio nel suo tempo – Atti del Simposio romanistico (Napulj 1966), Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno privatno pravo (1967) i Zbornik za pomorsko pravo (1967). Zanimao se i za pitanja srednjovjekovne svjetske povijesti obradivši Plan mirovne organizacije češkoga kralja Jurja Podjebradskoga iz 1462–64 (Predavanja održana u JAZU, 1965, 34), a objavio je zapažene radove i s područja pravne nastave i povijesti Sveučilišta u Zagrebu (Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1951). Bio suradnikom Hrvatske enciklopedije (1941–45). Glavni urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu (1953–65). Od 1953–67. predstojnik knjižnice Pravnog fakulteta, od 1958–60. rektor Sveučilišta. Povremeni sudac Višega privrednog suda u Zagrebu, arbitar Vanjsko-trgovinske arbitraže u Beogradu i savjetnik SIV. Bio članom Société de législation comparée i Société d’historie du droit u Parizu, Société d’histoire des droits d l’Antiquité i Société Jean Bodin pour l’histoire des institutions u Bruxellesu te Société européenne de culture u Rimu. God. 1961. izabran za izvanrednog člana JAZU.

DJELA: Rimska pravna poviest (Zagreb 1943). — Rimsko pravo (suautor B. Eisner). Zagreb 1948. — Rječnik historije države i prava (suautori K. Bastaić i H. Sirotković). Zagreb 1968. — Rimsko pravo. Zagreb 1998.
 
LIT.: Lj. Karaman: Oporuka priora Petra. Historijski zbornik, 5(1952) 1/2, str. 111–117. — P. Rastovčan: Rimsko pravo, I. i II. dio. Naša zakonitost, 9(1955) 8/9, str. 393–394. — A. Cvitanić: Rječnik historije države i prava. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 6(1968) str. 295–298. — (Nekrolozi): J. Šidak, Historijski zbornik, 21–22(1968–69) str. 709–711. — M. Boras, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 18(1968) 1, str. 80–83; 3/4, str. 255–257, 261–265. — J. Andrassy, Odvjetnik, 18(1968) 4/5, str. 114–116. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1–2. Zagreb 1969. — J. Andrassy: Marijan Horvat (1903–1967). Ljetopis JAZU, 1970, 74, str. 369–371. — H. Sirotković: Povijesni osvrt na dvjestagodišnji razvoj Pravnog fakulteta u Zagrebu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 26(1976) 4, str. 332–344. — M. Apostolova-Maršavelski: Znanstvena obrada i nastava rimskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Ibid., 27(1977) 1, str. 73–100. — Pravni fakultet u Zagrebu 1945–1980. Zagreb 1980, 28, 195. — Bibliografija 1950–1990. Školska knjiga Zagreb. Zagreb 1990, 254. — M. Apostolova Maršavelski: Rimsko i pandektno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pravni fakultet u Zagrebu. Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta, II/1. Zagreb 1996, 236–237. — Marijan Horvat (1903–1967). Pravni fakultet u Zagrebu. Nastavnici fakulteta, III/3. Zagreb 1998, 501–525.
 
Magdalena Apostolova-Maršavelski i Tatjana Delibašić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HORVAT, Marijan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 23.1.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/horvat-marijan>.