HORVAT, Radoslav, knjižar i filatelist (Križevci, 14. VI. 1902 — Zagreb, 3. IX. 1975). Trgovačku akademiju završio u Zagrebu 1921. Knjižarstvo učio u Zagrebu, Leipzigu i Parizu. Od 1926. radnik, a od 1927. suvlasnik knjižare Zorke i Velimira Vasića, koja se nalazila na Akademičkome trgu u Zagrebu, danas Strossmayerov trg, kbr. 8. God. 1931. knjižara je preseljena u novouređene prostorije na Trgu Nikole Šubića Zrinskoga, kbr. 13. Njezinim vlasnikom postao je 1941. te je pod nazivom Knjižara Radoslava Horvata vodi do 1947, kada je pod pritiskom vlasti poklanja JAZU. Tada utemeljuje i kao direktor vodi Izdavački zavod JAZU s tiskarom i knjižarama na Preradovićevu trgu u Zagrebu te u Splitu. Umirovljen je 1965. — Osim knjižarstvom, bavio se izdavaštvom: objavio je sabrana djela V. Nazora u 27 knjiga (1929–40), u omladinskoj biblioteci izdao je 24 knjige različitih autora (Ivana Brlić-Mažuranić, M. Šenoa, Nazor, P. Mérimée, J. R. Colombo, H. C. Andersen), objavio pjesničke zbirke D. Gervaisa, N. Pavića ml., G. Krkleca, Side Košutić, V. Vidrića, povijesne knjige G. Szabe, bibliofilsko izdanje Šimunovićeva Alkara 1933. s ilustracijama V. Gecana, J. Kljakovića, F. Kršinića, V. Kirina, O. Mujadžića, V. Radauša, I. Meštrovića. Bavio se filatelijom te skupio jednu od najvećih zbirka maraka Kraljevine SHS. God. 1940. osniva Hrvatski filatelistički savez, kojemu je na čelu do 1950; u ožujku 1941. organizira prvu filatelističku izložbu u Zagrebu. Filatelističkim člancima surađivao u Hrvatskome dnevniku (1939, 1089), Jutarnjem listu (1940, 10 176, 10 222; 1941, 10 353, 10 387, 10 406), Hrvatskoj filateliji (poslije Hrvatska filatelistika, 1941, 1943–44), Spremnosti (1942, 44–45). U časopisu Knjižarstvo objavio je članak o organizaciji i funkcioniranju knjižarstva u Hrvatskoj (1928; pretiskan u Vijencu iste godine), a 1952. objavio grafičko-tehnički priručnik Od rukopisa do knjige. Potpisivao se Radoslav N. Horvat i pseudonimom Sudovečki. Za života je skupio bogatu zbirku umjetničkih slika (J. Račić, M. Kraljević, V. Karas, V. Bukovac, C. Medović, V. Becić, Kljaković, Lj. Babić, N. Mašić, M. C. Crnčić, Gecan, O. Gliha, Mujadžić), medalja i skulptura (Meštrović, A. Augustinčić, Radauš, I. Kerdić, F. Kršinić). Bavio se humanitarnim radom; 1935. izabran je za predsjednika odbora za gradnju zgrade Crvenoga križa u Zagrebu, dovršene 1937.
DJELA: Od rukopisa do knjige. Zagreb 1952.
LIT.: Posveta temeljnog kamena doma Crvenog križa u Zagrebu. Obzor, 76(1936) 218, str. 4. — J. Bratulić: Oprema knjige u Hrvatskoj. Naša knjiga, 1987, 25/26, str. 21. — F. Mesaroš: Početak i razvitak tiskarstva u Hrvatskoj. U: 100 godina grafičke škole u Zagrebu 1894–1994. Zagreb 1994, 63. — S. Knežević: Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 1996, 422.
Redakcija (2002)
