IVAN IZ KASTVA (Iohannes de Kastua, Janez iz Kastva; Johannes), slikar (XV. st.). Bio je kastavski građanin pa je vjerojatno radio u slikarskoj radionici Vincenta iz Kastva. Oslikavao je crkve po Istri i Krasu. Možda je autor fresaka u crkvi sv. Jakova u Barbanu, koje bi mogle biti njegovo ranije djelo (B. Fučić). Glavni je izvođač kasnogotičkih zidnih slika realistično-plastičnoga stila u crkvi Sv. Trojstva u Hrastovlju. Ondje dvojezična hrvatskoglagoljska i latinskogotička legenda, očuvana u tragovima (rekonstruirao Fučić) duž sjevernoga crkvenoga zida, ispod kompozicije pohoda i poklonstva Triju Kraljeva bilježi ime majstora fresaka IOHANNES DE KASTUA, njihovo dovršenje na dan sv. Margarete 1490. i naručitelja, župnika Tomića Vrhovića. Freske otkrivene 1949–55, s dopunom iz 1985 (sv. Ulrihu južnom prozoru), prekrivaju sve plohe zidova, svodova i lukova triju crkvenih lađa i apsida. Ističu se bogatstvom ikonografskoga sadržaja (stotinjak religioznih tema i više svjetovnih motiva) i očuvanošću te su najcjelovitiji ciklus istarskih fresaka. Ivanu se, među ostalim, pripisuju: Sv. Trojstvo u obliku Prijestolja milosti, dvanaest apostola, Sv. Tri Kralja, Sv. Kuzma i sv. Damjan, Sv. Sebastijan, Sv. Roko i Sv. Fabijan, dvije mrtve prirode s obje strane oltara, ciklus Stvaranje svijeta na svodu srednje lađe, Kalendar na svodovima bočnih lađa (alegorijski likovi i scene seljačkih radova), lik Bogorodice na Poklonstvu Triju Kraljeva, dok sukraljevsku svitu i popratne prizore na toj freski te ciklus slika iz Kristova života i Mrtvački ples izveli suradnici. Hrastovljanske freske, poglavito prikaz Sv. Tri Kralja, stilski su srodne s djelom Vincenta iz Kastva u crkvi sv. Marije na Škrilinama kraj Berma (1474). Također se formalno i ikonografski nastavljaju na freske župne crkve u Pazinu (anonimni južnotirolski majstor iz kruga J. Suntera, oko 1460) i crkvice sv. Roka u Roču (nepoznati venetsko-furlanski majstor, oko 1470) te na kasnogotičke listove nizozemskoga grafičara tzv. Majstora sa svitcima (Meister mit den Banderolen). Vezan uz istarsko tlo i seoski život, sklon rustičnomu realizmu, slikao je nabubrene oblike i robusna lica ostvarivši pučkiji svijet od profinjena Vincentova i posve različit ideal ljepote od renesansno usmjerena majstora ročkih fresaka. Njegove figure odlikuju se elementarnošću forme i geometrizacijom, poglavito apostol Ivan (kugla i valjak) te Eva (Rad prvih ljudi), »malo ladanjsko remek-djelo« (Fučić). Unijevši folklorne elemente u ikonografiju hrastovljanskih fresaka, očuvao je drevne primorske narodne običaje i motive (darivanje djece u siječnju, oslikani vrč). Ivanovoj radionici pripisuju se freske u crkvi sv. Jelene u Podpeči kraj Črnoga Kala iz 1489. te freske u istoimenoj crkvi u Gradišču kraj Divače (Pohod Triju Kraljeva na sjevernom zidu i prizori Muke na južnom, oko 1490). Uz Vincenta iz Kastva Ivan je drugi po imenu poznati predstavnik istarskoga gotičkoga zidnoga slikarstva. God. 1973. snimljen je obrazovni film Slikar Ivan iz Kastva (scenarij i režija R. Ivančević).
LIT.: C. Velepič: Kulturni spomeniki Slovenske Istre. Varstvo spomenikov (Ljubljana), 2(1949) 3/4, str. 116–117. — M. Zadnikar i M. Šubic: Odkrivanje stenskih slikarij v Hrastovlju. Ibid., 4(1953) 4, str. 23–26. — F. Stelè: Die mittelalterliche Wandmalerei in Slowenien im mitteleuropäischen Rahmen. Südost-Forschungen (München), 16(1957) 2, str. 295. — Č. Škodlar: Tihožitjiv Hrastovljah. Slovenski poročevalec (Ljubljana), 19(1958) 229, str. 6. — B. Fučić: Majstor Ivan iz Kastva i njegova sredina. Zbornik za umetnostno zgodovino (Ljubljana), NS 5–6(1959) str. 305–322. — F. Stelè: Umetnost v Primorju. Ljubljana 1960. — M. Zadnikar: Hrastovlje. Ljubljana 1961. — B. Fučić: Grafički listovi »Majstora sa svicima« u kastavskoj radionici. Bulletin JAZU, 10(1962) 3, str. 179, 180, 185. — Isti: Istarske freske. Zagreb 1963, 22, 25–26, 28–30, 71–77; katalog 22–24. — F. Stelè: Slovenska gotska podružnica in njen ikonografski kanon. Zbornik Narodnog muzeja u Beogradu, 1964, 4, str. 320. — Isti: Slikarstvo v Sloveniji od 12. do srede 16. stoletja. Ljubljana 1969, 237–242. — Isti: Gotsko stensko slikarstvo. Ljubljana 1972. — B. Fučić: O meštru Vincentu, o meštru Ivanu i o meštru Gallianu. Istra, 12(1974) 6, str. 106. — A. Badurina: Prijedlog za rješenje nekih ikonografskih problema. Zbornik za umetnostno zgodovino, NS 13(1977) str. 154–156. — B. Fučić: Hibridno i folklorno u ikonografiji. Zapažanja na spomenicima Istre, otoka Krka i Slovenije. Ibid., str. 138. — Isti: Glagoljski natpisi. Zagreb 1982, 180–181, 183. — R. Ivančević: Crkva Sv. Trojstva u Hrastovlju: romanika ili renesansa? Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1988–89, 12/13, str. 127–137. — B. Fučić: Ročke freske i majstor Ivan iz Kastva. Buzetski zbornik, 1990, 15, str. 35. — Isti: Vincent iz Kastva. Zagreb—Pazin 1992, 108, 142. — M. Jenko: Janez iz Kastva. U: Gotika v Sloveniji (katalog izložbe). Ljubljana 1995. — J. Höfler: Srednjeveške freske v Sloveniji, 2. Ljubljana 1997, 28–29, 89–98. — Isti: O grafičkih virih za freske v Hrastovljah. Acta historiae artis Slovenica (Ljubljana), 1998, 3, str. 23–38. — R. Ivančević: Crkva u Hrastovlju, dokazano renesansna. Peristil, 1999–2000, 42/43, str. 77–79. — Dioecesis Justinopolitana. Spomeniki gotske umetnosti na območju koprske škofije (katalog izložbe). Koper 2000, 234–240. — M. Zadnikar: Hrastovlje. Romanska arhitektura in gotske freske. Ljubljana 2002.
Višnja Flego (2005)
