IVAN OSJEČANIN (de Ezeek, Essekius, Eszyky, Eszéky, Essechi; Joannes, János, Giovanni), biskup i pristaša Ivana Zapolje (? — ?, potkraj 1540. ili na poč. 1541). Mogao bi biti isti s Ivanom iz Osijeka koji se 1498–99. spominje kao student na bečkom Sveučilištu. Kada je 21. III. 1527. iz Ostrogona pisao rođaku Urbanu Osječaninu da mu kupi i pošalje biret, bio je ostrogonski kanonik i nadbiskupov tajnik. Za pečuškoga biskupa papa Pavao III. potvrdio ga je 9. VI. 1539; u ispravi se, vjerojatno pogrješno, spominje kao tajnik poljskoga kralja. U dokumentu izdanom u Pečuhu 14. VII. 1539. naziva se trajnim županom Baranjske županije. Predvodnik transilvanskih evangelika János Honter posvetio mu je izdanje Augustinova djela Haereseon catalogus (Braşov 1539); u posveti se među ostalim navodi kao »Regiae Majestatis Consiliarius«. Nakon smrti Ivana Zapolje, u srpnju 1540, otputovao je s Istvánom Verbőczyjem kao izaslanik na Portu; nosili su dvogodišnji danak i uspješno pregovarali o zaštiti Zapoljina kraljevstva, udovice i sina od Ferdinanda I. Habsburgovca, o čem su iz Carigrada 17. X. 1540. izvijestili saveznike, varadinskoga biskupa J. Utišinovića, temeškoga župana Petra Petrovića, vrhovnoga kapetana B. Töröka od Enyinga i Ivana Podmanickoga. Kako se Pečuh priklonio Ferdinandu, nakon povratka biskup u njega ili nije mogao ući, ili ga je morao napustiti.
LIT.: J. Koller: Historia episcopatus Quinqueecclesiarum, 5. Posonii—Pestini 1801, 199, 237–260. — P. B. Gams: Series episcoporum Ecclesiae catholicae. Ratisbonae 1873, 377. — A. Nyári: Buda 1541. évi bevételéről Mazza Antal egykorú jelentése. Magyar történelmi tár (Budapest), 20(1875) str. 191–240. — V. Bunyitay, R. Rapaics i J. Karácsonyi: Monumenta ecclesiastica tempora innovatae in Hungaria religionis illustrantia, 1. Budapest 1902, 311. — F. Šišić: Hrvati na bečkom sveučilištu od god. 1453–1630. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 5(1903) str. 167. — P. Sörös: Athinai Deák Simon. Századok (Budapest), 39(1905) str. 510–513. — F. Gall: Die Matrikel der Universität Wien, 2. Graz—Köln—Wien 1959–1967, 269. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1985, 182, 186.
Stanko Andrić (2005)
