IVAN ZADRANIN (Ivan od Zadra), priređivač knjiga (Zadar, XVII. st.). Pravo mu prezime nije poznato. U nekim se izdanjima navodi kao »fra Ivan od Zadra reda Male bratje svetoga Franciska«, pa su književni povjesničari razlikovali Ivana od Zadra od Ivana Zadranina. P. Kolendić pretpostavljao je da bi to mogao biti franjevac Ivan Caretić ili Zaretić iz Sali na Dugom otoku, što podupire i D. Berić. Danas je prihvaćeno mišljenje da je riječ o jednoj osobi (M. Kombol, F. Švelec). — I. Z. priredio je i objavio (»dao na svitlo«) nekoliko knjiga, ali nije isključeno da je nekima i autorom. Prvo je djelo crkvena drama Skazanje od prislavne blažene divice Marije, majke Božje (Venecija 1647) sadržajem slična Prikazanju navišćenja pričiste divice Marije Bračanina S. Mladinića s poč. XVII. st., pa se pretpostavlja da su oba teksta morala imati zajednički prototip. Pretežno su sastavljena od osmeračkih dvostiha, tipičnih za srednjovjekovne dramske tekstove, ali zadarsko je »prikazanje, mada mlađe, arhaičnije od Mladinićeva« (Švelec). Epska pripovijest moralno-didaktične namjene Historia od Filomene, hćere kralja Pandiana (Venecija 1650, 1672, 1702; na izd. iz 1702. pogrješno otisnuta godina 1602), nastala je prema Ovidijevoj Metamorfozi VI, koju je pjesnik pretočio u oko 800 ne baš uspjelih dvanaesteračkih dvostiha, a imala je odraza i u usmenoj književnosti (Divna Zečević). Knjižica Skazovanje od čudnovate rati ka je bila pod Maltom, a za njom nasliduje rat od Klisa (Venecija 1655, 1699, 1724) sadržava dvije pjesme. Pisam od Malte složena je od 64 osmeračke oktave (odn. po četiri osmeračka dvostiha), a opisuje borbu Turaka s malteškim vitezovima 1565. Druga pjesma, Boj i vazetje od Klisa, ispjevana u 89 dvanaesteračkih dvostiha, priča je o bitkama za oslobođenje Klisa 1595. Iako su nastale odvojeno, sjedinjuje ih protuturska tematika i posve se uklapaju u zadarsko književno ozračje što su ga stvarali P. Zoranić, B. Karnarutić, Š. Budinić i J. Baraković (Švelec). Njihovim su autorima držani Karnarutić i I. Mršić (F. Fancev), a Š. Urlić autorstvo prve poeme pripisivao je I. Tanzlingeru Zanottiju. I. Z. navodi se i kao prvi izdavač zbirke vedrih i ljubavnih pjesama Stara baba (Venecija 1669, 1801), pisanih u tada omiljenim osmeračkim kvartinama. Njezinim autorom jedini Berić drži Ivana Zadranina; u izdanju iz 1669. navodi se da ime autora »uzdarxi cetiri sloua G. L. O. Z.«. Iako su navedena djela bila dugo popularna i doživjela nekoliko izdanja, pitanje njihova autorstva i identifikacije osobe koja se krije pod imenom Ivana Zadranina ostaje još uvijek otvoreno.
LIT.: Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 154–155. — I. Kukuljević Sakcinski: Bibliografia hrvatska, 1. Zagreb 1860, 182. — Š. Urlić: Ivan Tanzlinger-Zanotti i njegove pjesme. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1907, 5, str. 41–76. — D. Bogdanović: Fra Ivan od Zadra, Historija od Filomene. Nastavni vjesnik, 37(1928–29) str. 89–93. — V. Štefanić: Jedno nepoznato hrvatsko prikazanje. Ibid., str. 56–69. — F. Fancev: Uz novo izdanje »Skazovanja od čudnovate rati«. Ibid., 45(1936–37) str. 1–3, 73–76. — D. Berić: Književno-izdavačka djelatnost fra Ivana Zadranina u XVII vijeku. Zbornik radova SANU (Beograd), 1952, 17, str. 19–26. — D. Zečević: Pučki književni fenomen. U: Povijest hrvatske književnosti, 1. Zagreb 1978, 482–483. — T. Raukar, I. Petricioli, F. Švelec i Š. Peričić: Zadar pod mletačkom upravom 1409–1797. Zadar 1987, 443–450. — F. Švelec: O adespotnim stihovanim sastavcima zadarskoga književnog kruga u XVII. stoljeću. Dani hvarskog kazališta, 20. Split 1994, 124–141.
Nikica Kolumbić (2005)
