JANDA, Jozo (Josip), slikar i scenograf (Kaptol kraj Požege, 17. XI. 1911 — Krapinske Toplice, 14. VII. 1999). Obrtnu školu završio 1933. u Zagrebu, gdje je i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1938. u klasi V. Becića. God. 1938–40. bio je nastavnik u Varaždinu, 1943–45. scenograf Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije. Nakon rata filmski scenograf, od 1948. scenograf Beogradskoga dramskoga pozorišta, od 1956. djeluje kao slobodni umjetnik u Zagrebu (umirovljen 1967). Boravio u Egiptu i Etiopiji 1959–60. te učestalo u Opatiji 1963–73. Slikao u ulju poglavito požeško-slavonski krajolik te istarske i primorske motive. Neujednačen u izrazu, kretao se između realizma, ekspresionističke figuracije, dekorativnih rješenja, kolorističkih i strukturalnih istraživanja, stilizacije i apstrakcije, spajao tradicionalno i moderno. U 1950-im slika mediteranske pejzaže i vedute (Dubrovačke zidine, Ulcinj), mrtve prirode, figure frontalno (Seljanka, 1958) i približava se apstrakciji (Poplava, 1956–58). Potom nastaju ekspresivni Afrički ciklus (1959–60), slike građene gustim i monokromnim namazima s motivima stećaka (Lov na jelena, 1963) i ognjišta te radovi nadahnuti narodnom baštinom, posebno pleterom (Pleter VII a, 1969). Od 1970-ih najviše se bavi pejzažem prikazujući ga figurativno (Pejzaž, 1981) i apstraktno (Krajolik, 1993), vjernim i slobodnim koloritom. Zavičaj najčešće dočarava iz ptičje perspektive strukturom polja i zaselaka, svodi ga do granica apstrakcije, na zelenu ili smeđu boju i njihove kombinacije (Zelena polja, 1980; Smeđe oranice, 1986; Smeđa polja, 1988). Radio akvarele (Zagreb, 1936), crteže (Hrvatska mati, 1969, tuš; Autoportret, olovka 1984) i grafike te skulpture u drvu (Pleter I) i terakoti. Bavio se filmskom scenografijom u začetcima jugoslavenske kinematografije (U planinama Jugoslavije A. Rooma, 1946, sovjetsko-jugoslavenska koprodukcija; Slavica V. Afrića, 1947; Život je naš G. Gavrina, 1948). Izlagao samostalno u Varaždinu (1938, 1961, 1964), Beogradu (1952, 1958, 1961), Đakovu (1954, 1978), Požegi (1954, 1970, 1971. s Jasnom Kozlović, 1977, 1990), Zagrebu (1956, 1958, 1961, 1963–64, 1980, 1983, 1984. s Đurđenom Zaluški-Haramijom i V. Goričanom, 1986, 1990, 1994, 1996), Rijeci (1957, 1961, 1963, 1966, 1970, 1978, 1983, 1992, 1997), Kairu, Aleksandriji i Khartoumu (1959), Addis Abebi (1960), Karlovcu (1963), Opatiji (1964, 1967, 1971. i 1974. s I. Kalinom, 1975. s Verom Dajht-Kralj i Kalinom, 1986. s Hedom Pavičić i I. Kalinom, 1990), Sarajevu (1964), Ravenni (1966), Veroni (1968), Gospiću (1997), a skupno na Godišnjoj izložbi hrvatskih umjetnika (Zagreb 1940), izložbama društva likovnih umjetnika Srbije (Beograd 1945–55), slikara i kipara Hrvatskoga zagorja i Međimurja (Varaždin 1961, 1968, 1970–71, 1977–78), ULUH-a (od 1962), Zagrebačkom salonu (1966, 1974), izložbama Umjetničke kolonije Primošten (od 1974), Scenografija u jugoslovenskom filmu 1945–75 (Beograd 1976), Likum počeci (Zagreb 1979), Racionalno i spontano (Rijeka 1994), Umjetnost hrvatskog antifašističkog pokreta (Zagreb 1994). Posmrtno su mu priređene izložbe u Krku (1999), Rijeci (2001) i Požegi (2002).
LIT.: Dva Mediterana. Vjesnik, 17(1956) 20. I, str. 8. — Uz izložbu Joze Jande. Ibid., 13. I, str. 7. — V. Ekl: Romantična vizija Afrike. Novi list, 15(1961) 8. I, str. 4. — R. Matejčić: Naivni svijet bogumila. Ibid., 17(1963) 28. II, str. 11. — V. Ekl: Jozo Janda (katalog izložbe). Rijeka 1966. — R. Matejčić: Tradicionalizam motiva i oblika. Novi list, 20(1966) 13. V, str. 8. — G. Scotti: Svaki motiv jedna pjesma. Ibid., 23(1969) 23. X, str. 8. — E. Cvetkova: Slikati znači živjeti (razgovor). Večernji list, 24(1980) 17–18. X, str. 13. — V. Ekl: Likovne sinteze. Oko, 8(1980) 16–30. X, str. 10. — Ista: Jozo Janda, pejzaži i fragmenti 1936–1986 (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1986. — G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, 2. Zagreb 1988. — Isti: Tematski sustavi. Život umjetnosti, 1988, 43/44, str. 100. — V. Ekl i G. Gamulin: Jozo Janda (predgovori katalogu izložbe). Slavonska Požega 1990. — Repertoar hrvatskih kazališta 1840–1860–1980, 1–2. Zagreb 1990. — V. Srhoj: Zaborav Zlatne doline. Slobodna Dalmacija, 47(1990) 8. IV, str. 40. — B. Valušek: Kontinentalni krajobrazi. Novi list, 44(1990) 9. VIII, str. 8. — Museum 1846.–1996. (katalog izložbe). Zagreb 1996. — S. Špoljarić: Iz opusa Joze Jande (katalog izložbe). Rijeka 1997. — I. Župan: Potraga za mjerom i skladom. Hrvatsko slovo, 3(1997) 17. I, str. 18–19. — N. Stipanov: Tihe boje zvonkih krajolika (nekrolog). Novi list, 49(1999), 17. VII, str. 43. — B. Arh: Jozo Janda. Kontura, 11(2001) 66, str. 68–69. — L. Ivančević-Španiček: Jozo Janda (katalog izložbe izbora iz donacije Vere Lisec-Repić Gradskom muzeju Požege). Požega 2002. — D. Ivanuša: Likovna kolonija Monopoli—Cozzana 1944 (katalog izložbe). Zagreb 2002.
Višnja Flego (2005)
