JARIĆ, Augustin (Jaharić), biskupski vikar i protuturski borac (Brod na Savi, o. 1639 — Velika, 10. IV. 1727). Za Bečkoga rata (1683–89), kao jedan od ustaničkih vođa, sudjelovao u organizaciji ustanka protiv Turaka u Slavoniji. Princ Eugen Savojski imenovao ga je 1691. zapovjednikom Broda povjerivši mu obranu grada i postavljanje zapovjednika u brodskom okrugu. Tu je službu obavljao do 1697. U Provinciji Bosni Srebrenoj bio je gvardijan i župnik u Velikoj 1689–91. i 1708–11, poglavar redovničke kuće i župnik u Brodu 1691–99, župnik u Stražemanu 1699–1708. i 1720–23. te definitor 1690–93. i kustod 1693–96. Provincije. U Brodu je preuredio crkvu i samostan, u Stražemanu izgradio novu crkvu, a u Velikoj kao samostanski poglavar 1708. bio odgovoran za rad novoosnovane gimnazije. Kongregacija za širenje vjere imenovala ga je 23. III. 1699. svojim osobitim povjerenikom ili agentom sa zadaćom da izvješćuje nuncija u Beču i crkvene ustanove u Rimu o crkvenim, društvenim i političkim zbivanjima u Provinciji Bosni Srebrenoj, koja se tada prostirala na području Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Turskoga Carstva. Tomu su se usprotivili provincijal Bosne Srebrene Franjo Travničanin i bosanski biskup N. Ogramić s obrazloženjem da se protivi njihovim pravima i dužnostima, pa je Kongregacija 1. XII. 1699. povukla Jarićevo imenovanje. God. 1700. brat beogradskoga biskupa M. Brnjakovića Grubišića predložio ga je za generalnoga vikara Beogradske biskupije, ali Kongregacija nije prihvatila prijedlog. Zagrebački biskup E. Esterházy imenovao je Jarića 1719. svojim vikarom za slavonski dio Zagrebačke biskupije. Njegov nasljednik, biskup J. Branjug, potvrdio je na poč. 1723. tu službu, a potom ju iste godine povjerio A. Ivanagiću. Kao biskupski vikar J. je boravio u Požegi i Velikoj.
LIT.: M. V. Batinić: Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka, 2. Zagreb 1883, 161. — E. Fermendžin: Chronicon observantis provinciae Bosnae Argentinae ordinis s. Francisci Seraphici. Starine, 1890, 22, str. 53. — Isti: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica. Zagrabiae 1892, 514–516, 524–526, 533–536. — J. Jelenić: Kultura i bosanski franjevci, 1. Sarajevo 1912, 201. — J. Božitković: Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339–1735). Beograd 1935, 139. — R. Horvat: Slavonski Brod. Zagreb 1941, 44–56. — D. Mandić: Franjevačka Bosna. Rim 1968, 209. — J. Buturac: Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja. Zagreb 1970, 147, 160. — F. E. Hoško: Franjevačka visoka filozofska škola u Slavonskom Brodu. Nova et vetera, 27(1977) 2, str. 69–70. — P. Cvekan: Franjevci u Brodu. Slavonski Brod 1984, 57–58, 60, 82, 84, 89, 138, 158. — F. E. Hoško: Neostvarena crkvenopolitička misija fra Augustina Jarića u Bosni Srebrenoj po završetku bečkoga rata. Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291–1991 (zbornik). Samobor 1994, 137–143. — Isti: Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj kroz stoljeća. Zagreb 2000. — Isti: Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zagreb 2001.
Franjo Emanuel Hoško (2005)
