JEROLIMOV, Nikola, dirigent, pedagog i skladatelj (Preko, 15. IX. 1906 — Zadar, 10. X. 1965). U Šibeniku završio gimnaziju 1928, u Zagrebu 1933. diplomirao južnoslavenske književnosti i latinski jezik na Filozofskom fakultetu. Usporedno 1929–33. na Muzičkoj akademiji studirao kompoziciju u F. Dugana i B. Berse te dirigiranje u F. Lhotke. Gimnazijski je profesor i osnivač školskih zborova 1934–37. u Gospiću, gdje dirigira zborom Jadranske straže i Sokolskom limenom glazbom, i 1937–41. u Virovitici, gdje je suosnivač i profesor glazbene škole te dirigent HPD »Rodoljub«. God. 1941–45. u Osijeku je profesor u gimnaziji, Učiteljskoj i Muzičkoj školi, dirigent HPD »Lipa« i zbora Hrvatske pjevačke župe »Kuhač« te tajnik i dirigent HNK, gdje ravna izvedbom opereta Na zelenoj livadi (J. Beneš, 1943), Zemlja smiješka (F. Lehár, 1943), Pjesmom kroz život (M. Asić, 1944) i igrokaza s pjevanjem Tri djevojčice (F. Schubert i H. Berté, 1944). Zatim je 1945–46. profesor i dirigent zbora u nižoj gimnaziji u Podravskoj Slatini, gdje vodi i PD »Jedinstvo«, 1946–48. u Sisku profesor i zborovođa u gimnaziji, dirigent HPD »Danica« i Sindikalnoga mješovitoga zbora »Vladimir Nazor«, jedan od osnivača, voditelja i redatelja Gradskoga narodnoga kazališta (Noć u Globokom, M. Bor, 1947), suosnivač i nastavnik Gradske muzičke škole (1948) te 1948–65. u Zadru ravnatelj i profesor Muzičke škole, dirigent školskoga zbora i orkestra te organizator glazbenoga života. Dirigent je zbora KUD »Zoranić« i Gradske filharmonije (od 1954. Filharmonijsko društvo) s kojima je, među ostalim, nastupao u Narodnom kazalištu ravnajući izvedbama opereta Splitski akvarel (I. Tijardović, 1951), Moja sestra i ja (R. Benatzky, 1952), Zemlja smiješka (1952), igrokaza s pjevanjem Tri djevojčice (1956. i 1958) te glazbeno-scenske inačice pastirske igre Dubravka I. Gundulića (J. Gotovac, 1954). Nevelik skladateljski opus u rukopisnoj obiteljskoj ostavštini sastoji se od orkestralnih i zbornih skladba, solo-popijevka i crkvenih djela, harmonizacija pučkih napjeva za zbor te obradba djela drugih skladatelja za orkestar i komorne sastave, a ističe se orkestralna scenska glazba za predstavu Judita (M. Marulić), praizvedenu u Zadru 1950. u povodu 500. obljetnice Marulićeva rođenja. Kao vrstan pedagog odgojio je mnogobrojne glazbenike (J. Bezić, P. Dešpalj, M. Kelemen, I. Kuljerić). Glazbene kritike pisao u osječkom Hrvatskom listu (1941–44) i Glasu Zadra (1954–55, 1957, 1959; Narodni list, 1960–62) potpisujući se šiframa -mov i -nj.
LIT.: Osječke novosti. Vrabac, 1(1943) 19, str. 8; 22, str. 11. — t.: Tri djevojčice. Hrvatski list, 25(1944) 25. V, str. 15. — Prvi nastup Zadarske filharmonije. Slobodna Dalmacija, 7(1949) 20. II, str. 4. — Lijep uspjeh simfonijskog koncerta Gradske filharmonije. Glas Zadra, 5(1954) 3. IV, str. 3. — A. Kitarović: Prvi ovogodišnji koncert Filharmonijskog društva u Zadru. Ibid., 6(1955) 12. II, str. 13. — J. Bezić: Dvostruki rezultat rada. Ibid., 9(1958) 14. VI, str. 5. — A. Kitarović: 350-godišnjica rođenja pjesnika Petra Zoranića. Ibid., 27. IX, str. 5. — mn: Jubilej prof. Jerolimova u Zadru. Slobodna Dalmacija, 16(1958) 31. XII, str. 5. — J. Bezić: Jubilarni koncert. Glas Zadra, 10(1959) 10. I, str. 5. — Č. J.: U Zadru je osnovana srednja muzička škola. Vjesnik, 20(1959) 11. XII, str. 8. — B. Širola: Muzički život u Zadru. Zadar. Zbornik. Zagreb 1964, 606–608. — B. M.: Povratak maestra Jerolimova. Narodni list, 16(1965) 14. VIII, str. 2. — S. Marijanović: Hrvatsko pjevačko društvo »Lipa« u Osijeku 1876–1986. Osijek 1987, 364–365. — Š. Peričić, S. Kaurloto i D. Mezić: 90 godina Zoranića. Zadar 1998, 20–27. — M. Pintar: Biografske crtice o dirigentu, pedagogu i skladatelju Nikoli Jerolimovu. Cantus, 2002, 117/118, str. 57–60.
Marijana Pintar (2005)
